Posao
Zapošljavanje i poslovne prilike u Bosni i Hercegovini.
40 članaka
BiH izvoz porastao na skoro 17 milijardi KM u 2025. godini, Hrvatska preuzela drugo mjesto
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupan izvoz BiH u 2025. godini dostigao je 16,97 milijardi KM, što je rast od 5,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska je po prvi put prestigla Njemačku kao drugo najveće izvozno tržište BiH, dok uvoz raste brže od izvoza, produbljujući trgovinski deficit.
Anketa o radnoj snazi u BiH: Više od polovine nezaposlenih čekaju posao duže od dvije godine
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 11,4%, dok je od ukupno 159.000 nezaposlenih osoba čak 58,2% posao tražilo dvije godine ili duže. Žene su u znatno težem položaju na tržištu rada — njihova stopa nezaposlenosti iznosi 16,2%, u poređenju s 8,3% kod muškaraca.
Potražnja za naprednim IT vještinama raste uprkos slabljenju tržišta rada u Evropi
Dok evropsko tržište IT zapošljavanja bilježi općenito usporavanje, potražnja za usko specijaliziranim tehnološkim vještinama — posebno u oblasti vještačke inteligencije — naglo raste. Kompanije poput Mistral AI ulažu milijarde u infrastrukturu i talente, stvarajući nove prilike za visokokvalificirane stručnjake. Ovo je važan signal i za bosanskohercegovačku dijasporu s IT pozadinom koja razmatra povratak ili daljinsku karijeru.
Vlada FBiH predlaže poseban zakon za spas Željezare Zenica: Vanredna uprava umjesto stečaja
Vlada Federacije BiH uputila je Parlamentu FBiH po hitnoj proceduri prijedlog posebnog zakona o vanrednoj upravi u Novoj Željezari Zenica, koji predviđa sudski kontrolirani mehanizam restrukturiranja umjesto stečaja. Zakon je jednokratan, primjenjuje se isključivo na Željezaru i daje Vladi FBiH ovlaštenje da imenuje vanrednog upravnika koji preuzima rukovođenje kompanijom. Za dijasporu je važno napomenuti da je budžet FBiH oko 8 - 9 milijardi KM, dok je bogatstvo prethodnog vlasnika ArcelorMittal-a Lakshmi Mittal-a oko 30 milijardi dolara — što otvara pitanje koliko Federacija realno može postići kada se jedan od najbogatijih ljudi svijeta odlučio za prodaju.
Argeta gradi treću fabriku: Investicija od 30 miliona eura u Murskoj Soboti
Atlantic Grupa planira izgradnju nove fabrike Argete u slovenačkoj Murskoj Soboti vrijedne oko 30 miliona eura, što predstavlja treći proizvodni centar ovog regionalnog prehrambenog brenda, nakon pogona u Hadžićima i Izoli. Dijaspora koja prati poslovanje atlantske grupacije i prehrambene industrije u regionu treba da zna da kompanija u naredne tri godine namjerava uložiti više od 60 miliona eura na tržištu Slovenije.
Industrijski promet u porastu u cijeloj BiH: FBiH bilježi rast 3,6% godišnje, Republika Srpska 11,2%
Statistički podaci objavljeni početkom juna 2026. godine pokazuju da industrija u Bosni i Hercegovini bilježi rast prometa u oba entiteta, s tim da izvozna tržišta prednjače pred domaćom potražnjom. U Federaciji BiH ukupni industrijski promet je u aprilu 2026. godine na godišnjem nivou porastao za 3,6%, dok je u Republici Srpskoj u martu 2026. godine zabilježen godišnji rast od 11,2%. Dijaspora koja prati ekonomska kretanja u BiH može ove podatke tumačiti kao signal umjerenog industrijskog oporavka, posebno na izvoznom frontu.
Nezaposlenost u BiH nastavlja padati: U aprilu 2026. evidentirano ispod 310.000 nezaposlenih
Broj registrovanih nezaposlenih u Bosni i Hercegovini u aprilu 2026. godine pao je na 309.823, što je najniži zabilježeni nivo u dostupnim podacima koji sežu do 2005. godine. U poređenju s januarom 2017. godine, kada je nezaposlenost dostigla vrhunac od 511.571, broj nezaposlenih smanjen je za gotovo 40 posto. Trend pada posebno je izražen u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, dok Brčko Distrikt bilježi stabilizaciju.
Australska kompanija Regener8 preuzela rudarski projekat Srebrenica North: Prva moderna istraživanja nakon više od 50 godina
Australska rudarska kompanija Regener8 Resources završila je kupovinu 100% udjela u rudarskom projektu Srebrenica North u Bosni i Hercegovini, čime su otvorena vrata za prva sistematska istraživanja u ovom području nakon više od pola stoljeća. Projekat obuhvata dva koncesijska područja na 80 km² i cilja na nalazišta srebra, bakra, antimonija, cinka i olova. Za bosanskohercegovačku dijasporu, ovo je još jedan signal da strani investitori sve ozbiljnije gledaju na rudarski potencijal BiH.
Stambeni i poslovni krediti predvode rast kreditne aktivnosti banaka u BiH
Anketa Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuje da banke u drugom kvartalu 2026. godine očekuju nastavak rasta potražnje za kreditima, posebno u segmentu stambenih kredita građana i dugoročnog finansiranja preduzeća. Kreditni standardi ostaju nepromijenjeni već nekoliko uzastopnih kvartala, što ukazuje na stabilizaciju bankarskog tržišta u BiH.
Njemačka hemijska industrija bilježi pad prihoda od 22 posto od 2022. godine
Njemačka hemijska industrija, treći stup nacionalnog gospodarstva, suočava se s dubokom krizom uzrokovanom visokim cijenama energije, slabom potražnjom i gubitkom više od 13.000 radnih mjesta od 2022. godine. Za dijasporu zaposlenu u ovom sektoru ili s investicijskim interesima u Njemačkoj, ovi trendovi signaliziraju dugoročnu neizvjesnost i moguće daljnje restrukturiranje.
Junior mining u BiH: Investitori riskiraju milione dok zemlja čeka jasna pravila
Bosna i Hercegovina privlači sve više međunarodnih rudarskih kompanija zainteresiranih za nalazišta zlata, srebra, bakra i kritičnih minerala, no fragmentirana regulativa i spori postupci dodjele koncesija ostaju glavna prepreka ozbiljnim investicijama. Stručnjaci upozoravaju da bez jedinstvenog zakonskog okvira i transparentnih procedura zemlja teško može iskoristiti stratešku prednost svog položaja unutar jednog od ključnih mineralnih pojaseva Europe. Za dijasporu ovo znači da investicijske prilike u rudarskom sektoru postoje, ali nose visok rizik dok se regulatorni okvir ne uredi.
Plate u RS rastu realno 4,4%, ali inflacija od 6,8% pritišće kupovnu moć
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna neto plata u aprilu 2026. godine iznosila je 1.643 KM, što je realni godišnji rast od 4,4%, dok je godišnja inflacija u istom periodu dostigla 6,8%. Dijaspora koja planira povratak ili šalje doznake treba uzeti u obzir da troškovi života u RS-u rastu brže nego što nominalni rast plata sugerira, uz posebno izražen skok cijena goriva i bolničkih usluga.
Financial Times i Statista objavili listu najboljih evropskih poslodavaca za 2026.: Skanska na vrhu
Financial Times i istraživačka kompanija Statista objavili su rang-listu Europe's Best Employers 2026, zasnovanu na anketiranju više od šest miliona radnika u 32 evropske zemlje. Na prvom mjestu iznenadio je švedski građevinski gigant Skanska, ispred Microsofta i Airbusa, dok Bosna i Hercegovina nije bila uključena u istraživanje. Za bosanskohercegovačku dijasporu u zapadnoj i sjevernoj Evropi, lista predstavlja koristan alat pri planiranju karijere i procjeni radnih uvjeta.
Premije osiguravajućih društava u Republici Srpskoj porasle za 4,8% u prvih četiri mjeseca
Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj zabilježila su rast ukupnih bruto zaračunatih premija od 4,8% u periodu januar–april. Ovaj podatak relevantan je za dijasporu koja posjeduje imovinu ili planira ulaganja u BiH, budući da rast premija odražava stabilizaciju tržišta osiguranja.
Najavili prodaju za 35 miliona, ali ostali da tone: Istinita priča o porodici Ahmetlić i kolapsu Igmana
Porodica Ahmetlić iz Tešnja najavila je prodaju gotovo trećine dionica fabrike municije Igman iz Konjica za 34,6 miliona KM, ali transakcija nikada nije realizovana — umjesto toga, ušli su u Nadzorni odbor i povećali glasačku moć. Fabrika bilježi gubitak od 15,3 miliona KM, izgubila je pristup američkom tržištu i suočila se s blokadom opskrbe barutom iz Srbije.
Njemačka: S manjka radne snage do zamrzavanja zapošljavanja
Nezaposlenost u Njemačkoj prvi put u 15 godina prešla je tri milijuna istražuje Financial Times, što je dramatičan zaokret za nekada najsnažnije tržište rada u eurozoni. Ova vijest posebno je važna za bosanskohercegovačku dijasporu u Njemačkoj, koja treba pažljivo pratiti kretanja na tržištu rada.
Prosječna plaća u BiH dostigla 1.680 KM u martu 2026. – rast od 9,5 posto u godinu dana
Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosila je 1.680 KM u martu 2026. godine, što je nominalni rast od 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Finansijski sektor i zdravstvo prednjače s plaćama iznad 2.300 KM, dok ugostiteljstvo ostaje najslabije plaćena djelatnost s prosječnih 1.169 KM. Za dijasporu koja razmatra povratak ili investiranje, ovi podaci nude konkretan uvid u trenutni nivo zarada u zemlji.
Pretis dobija pet miliona KM za pogon baruta, ali investitore brine netransparentno poslovanje
Vlada Federacije BiH odobrila je pet miliona KM kompaniji Pretis za izgradnju pogona za proizvodnju baruta, a novi pogon mogao bi biti smješten u Tuzli na zemljištu kupljenom u Bukinju. Uprkos snažnom poslovnom rastu, Pretis je zbog neredovnog objavljivanja finansijskih izvještaja premješten na rizično tržišno mjesto ST3 na Sarajevskoj berzi, što uzbunjuje investitore i dioničare.
Njemačka mesna industrija: Strani radnici zarobljenici duga i izrabljivanja
Istraživanje njemačkog javnog servisa ARD otkrilo je da agencije za posredovanje naplaćuju radnicima iz Indije i Vijetnama četvero- i petocifrene svote kako bi ih zaposlile u njemačkoj mesnoj industriji, stvarajući teške uvjete duga i ovisnosti. Kompanije poput Westfleischa i Tönnies-a suočene su s optužbama da su bile svjesne ili čak sudionici ove prakse. Dijaspora treba znati da ovaj problem zahvata i radnike iz zemalja izvan EU-a koji dolaze u Njemačku s vizom za stručnu radnu snagu, ali bivaju iskorištavani kao jeftina radna snaga.
Sarajevski startup Helpjuice: Od lokalne ideje do globalnog partnera Amazona i Fujitsua
Helpjuice, platforma za upravljanje znanjem koju vodi Emil Hajrić iz Sarajeva, izraslа je u globalni biznis koji koriste hiljade kompanija, uključujući Amazon, Virgin Mobile i Fujitsu. Kompanija je više od decenije profitabilna i ostaje u privatnom vlasništvu uprkos ponudama za preuzimanje. Za dijasporu, ovo je primjer kako se iz Bosne može izgraditi uspješan tehnološki biznis globalnog dometa.