Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je 9. juna 2026. godine rezultate Ankete o radnoj snazi za prvi kvartal 2026. godine, koji obuhvata period januar–mart. Anketa je provedena na uzorku od 10.728 domaćinstava, prema metodologiji usklađenoj s regulativom Evropskog parlamenta i Vijeća koja je na snazi od januara 2021. godine.
U prvom kvartalu 2026. godine radnu snagu u Bosni i Hercegovini činilo je ukupno 1,393 miliona osoba. Od tog broja, 1,235 miliona ili 88,6% bili su zaposleni, dok je 159 hiljada osoba ili 11,4% bilo nezaposleno. Broj osoba izvan radne snage iznosio je 1,476 miliona. U poređenju s prethodnim kvartalom, broj zaposlenih smanjio se za 3,7%, broj nezaposlenih za 1,3%, a broj osoba izvan radne snage povećao se za 3,2%.
Ključni pokazatelji tržišta rada za posmatrani period su sljedeći: stopa aktivnosti 48,6%, stopa zaposlenosti 43,0%, stopa nezaposlenosti 11,4% i stopa neaktivnosti 51,4%. U poređenju s prvim kvartalom 2025. godine, broj zaposlenih porastao je za 1,8%, dok se broj nezaposlenih smanjio za 15,4%.
Rodna neuravnoteženost na tržištu rada ostaje izrazita. Od ukupnog broja zaposlenih, 776 hiljada ili 62,9% su muškarci, a 458 hiljada ili 37,1% su žene. Stopa nezaposlenosti za muškarce iznosi 8,3%, dok za žene dostiže 16,2%. Stopa aktivnosti muškaraca je 60,4%, a žena svega 37,3%. Ukupno 921 hiljada žena nalazi se izvan radne snage, što čini 62,4% svih neaktivnih osoba.
Posmatrano prema starosnim grupama, najveći dio radne snage — 65,5% — pripada grupi od 25 do 49 godina. Slijedi grupa od 50 do 64 godine s 26,8% učešća. Mladi od 15 do 24 godine čine samo 6,1% aktivnog stanovništva, no istovremeno nose nesrazmjerno visok teret nezaposlenosti: stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosi oko 30,1%. Među ukupno nezaposlenima, 61,7% pripada grupi od 25 do 49 godina, a 16,2% su mladi od 15 do 24 godine.
Posebno zabrinjavajuć podatak tiče se dugotrajne nezaposlenosti. Od ukupno 159 hiljada nezaposlenih, 92 hiljade osoba ili 58,2% posao traže dvije godine i duže. Od toga, 81 hiljada osoba čeka posao četiri godine ili više. Samo 41 hiljada ili 26,0% nezaposlenih posao traži kraće od 12 mjeseci, dok 25 hiljada ili 15,9% traga za zaposlenjem između jedne i dvije godine.
Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 68,7% ima završenu srednju školu ili specijalizaciju, 22,4% ima višu školu, fakultet, magisterij ili doktorat, a 9,0% ima završenu osnovnu školu ili niže obrazovanje. Kod nezaposlenih, dominiraju osobe sa završenom srednjom školom — 70,9%, dok visoko obrazovane osobe čine 14,3% nezaposlenih.
Prema sektoru djelatnosti, najveći broj zaposlenih radi u uslužnim djelatnostima — 59,3%. Industrija i građevinarstvo zapošljavaju 32,9%, a poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 7,8%. Što se tiče statusa u zaposlenosti, dominiraju zaposlenici s 87,0% udjela, dok samozaposlenici čine 11,1%, a neplaćeni pomažući članovi porodice 1,9%.
