Povratak
Planiranje povratka u BiH — posao, troškovi života i reintegracija.
29 članaka
Povratak u napuštenu kuću: Kako dijaspora pronalazi sebe između prašine i sjećanja
Priča govori o teškoćama i ljepoti povratka korijenima, ali i o osjećaju identiteta koji dijaspora nosi u sebi. Za mnoge povratnike, ovakvo iskustvo nije samo obnova zidova — nego i obnova samih sebe.
Inflacija u BiH ostaje visoka: Cijene slične u oba entiteta, ali izvoz veći u FBiH
Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini u maju 2026. iznosi 5,5% u Federaciji BiH i 5,7% u Republici Srpskoj, prema podacima statističkih zavoda oba entiteta. Najveći pad cijena zabilježen je u sektoru prijevoza, dok su restorani, hoteli i hrana i dalje skuplje nego godinu ranije. Dijaspora koja šalje novac porodici u BiH ili planira povratak treba imati na umu da troškovi života nastavljaju rasti.
Između dva svijeta: Dijaspora i tihi poziv domovine
Hiljade Bosanaca u dijaspori svakodnevno balansira između obaveza u inostranstvu i dubokog osjećaja povezanosti s domovinom. Povratak — privremeni ili trajni — moguć je tek kada si dopustimo da ga zaista poželjimo. Ljeto je, kažu mnogi, godišnje doba kada taj poziv postaje najglasnije.
Migranti u Njemačkoj teže pronalaze stanove i plaćaju više kirije
Novo godišnje izvješće Stručnog vijeća za integraciju i migraciju Njemačke pokazuje da osobe s migracijskim podrijetlom plaćaju veće kirije, žive na manjim površinama i rjeđe su vlasnici nekretnina. Bosanska dijaspora u Njemačkoj suočava se s istim preprekama – diskriminacijom, jezičnim barijerama i nedostatkom stambenog prostora u pristupačnom cjenovnom segmentu.
Benjaminova priča: Vratio ženu iz Austrije u Bosnu – konji je kupili, a život na selu ih zbližio
Benjamin Čitaković, mladi farmer iz Bosne, uspio je nagovoriti svoju suprugu – odraslu u Austriji – da napusti uređen život u dijaspori i preseli se u Bosnu, gdje zajedno vode gazdinstvo i odgajaju dvoje djece. Njegova priča privlači pažnju kao rijedak primjer povratka iz Austrije na bosansko selo.
Povratak iz Amsterdama: Mirza Softić pokrenuo turistički biznis u Sarajevu nakon 13 godina u Holandiji
Mirza Softić i njegova porodica vratili su se u Sarajevo početkom 2024. nakon 13 godina u Amsterdamu i za nekoliko mjeseci prošli administrativne procedure te pokrenuli biznis u turizmu. Softić ističe da je za uspješan povratak neophodan detaljan plan koji obuhvata izbor grada, škole za djecu, boravišne dozvole i profesionalni angažman. Povoljni porezni uvjeti i rast turizma u BiH otvaraju nove prilike za povratnike koji žele investirati u domovini.
Mladi povratnici iz dijaspore osnovali ranch s Angus govedima u Gornjem Vakufu – Uskoplju
Dva mlada muškarca koja su se vratila iz zapadnoeuropskih zemalja pokrenula su uzgoj Angus goveda u Voljici kod Gornjeg Vakufa – Uskoplja, kupivši junad od firme Troglav. Njihov primjer pokazuje da je povratak u BiH i pokretanje poljoprivrednog biznisa moguć uz pravu pasminu, dobre resurse i podršku zajednice.
Povratak u Hrvatsku: Migracijski saldo pozitivan, ali dijaspora se ne vraća masovno
Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske za 2024. godinu, pozitivan migracijski saldo od 31.394 osobe uglavnom je rezultat dolaska stranih radnika, a ne povratka dijaspore. Platni jaz između Hrvatske i Njemačke i dalje iznosi oko 90% u korist Njemačke, što ostaje glavnom preprekom masovnijem povratku iseljenika. Za bosanskohercegovačku dijasporu ovi podaci mogu biti relevantna referentna točka pri razmatranju povratka u regiju.
Inflacija u Bosni i Hercegovini: Cijene u aprilu 2026. porasle za 6,6% na godišnjem nivou
Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini porasle su u aprilu 2026. godine za 6,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je mjesečni rast iznosio 1,6%. Dijaspora koja planira povratak ili ulaganje u BiH treba uzeti u obzir ubrzani rast troškova života pri donošenju finansijskih odluka.
Lihtenštajn na vrhu: Prosječna neto plaća iznosi 8.249 eura, ali dozvole za boravak su ograničene
Prema Tax-Free Relocation Indexu kompanije William Russell, Lihtenštajn je proglašen najboljom evropskom destinacijom za preseljenje, sa prosječnom neto plaćom od 8.249 eura mjesečno. Dijaspora zainteresirana za rad u ovoj alpskoj državici treba znati da se dozvole boravka izdaju u ograničenom broju, a najlakše se dobijaju direktnim zapošljavanjem kod lokalnog poslodavca.
Bosanski zanati osvajaju svjetsku dizajnersku scenu: Financial Times o preporodu tradicije
Financial Times objavio je veliku reportažu o rastućem međunarodnom interesu za bosanske tradicionalne zanate, ističući kompaniju Zanat iz Konjica i sarajevske zanatske radionice kao primjere spoja tradicije i savremenog dizajna. Za dijasporu, tekst potvrđuje da bosanska kulturna baština dobiva globalno prepoznavanje, uz porast turizma od 32 posto i UNESCO-ovo priznanje konjičkog drvorezbarstva i zmijanjskog veza.
Emina Čadić: S planine iznad Bugojna pokazuje da se od stočarstva može živjeti
Emina Čadić, mlada stočarka s planine iznad Bugojna, odbila je napustiti selo i izgradila uspješnu farmu s dvadesetak krava, ovcama, kozama i drugim stokom. Dok vršnjaci bježe u gradove, ona svoje svakodnevne poslove dijeli na TikToku i Instagramu, te poručuje dijaspori i svima koji razmišljaju o povratku da je sada "jako lijepo vrijeme za stočarstvo" i da se na selu sigurno ne može propasti.
Haris Reis: Od izbjeglištva do multimilionskog biznisa i nacionalnog bestselera
Haris Reis, rođen u Njemačkoj nakon što je njegova porodica bježala iz Banja Luke tokom rata u Bosni, izgradio je multimilionske kompanije prije 30. godine života. Njegova priča o uspjehu inspiracija je za bosansku dijasporu širom svijeta.
Ljubav ga dovela u BiH: Italijan izgradio novi život i pokrenuo uspješan biznis u Banja Luci
Italijan Toni, majstor pizze, preselio se u Bosnu i Hercegovinu zbog ljubavi prema Sanji iz Banja Luke. Par je zamijenio život u Italiji za novi početak u BiH, gdje je Toni uspješno pokrenuo vlastiti posao. Njihova priča inspirirat će mnoge koji razmišljaju o povratku ili preseljenju u BiH.
Struja i gas u BiH skuplje u drugoj polovini 2025: domaćinstva platila 6,8% više, privreda čak 18,2% više
Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini nastavile su rasti u drugoj polovini 2025. godine: domaćinstva su platila 6,8% više nego u istom razdoblju 2024, dok su privredni subjekti bili suočeni s rastom od čak 18,2%. Prosječna cijena struje za domaćinstvo s PDV-om iznosi 18,90 KM/100 kWh, a prirodnog plina 27,20 KM/GJ, što je važna informacija za sve koji planiraju povratak u BiH ili kupovinu nekretnine.
Dr. Senad Habibović izveo 17 operacija na KCUS-u u trećoj uzastopnoj edukativnoj posjeti iz Njemačke
Dr. Senad Habibović, šef ginekološke klinike u Njemačkoj, treći put ove godine posjetio je KCUS u Sarajevu, gdje je izveo 17 operacija iz oblasti uroginekologije i održao edukativno predavanje za domaće ljekare. Posjeta je organizovana uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kroz program koji dijasporskim stručnjacima omogućava prenos znanja u bosanske javne institucije.
Skriveni troškovi energije u BiH: Kako su pravi računi prikriveni od građana
Cijene energije u Bosni i Hercegovini ne odražavaju realne troškove jer su subvencije, odgođena infrastrukturna ulaganja i ekološke obaveze skriveni od potrošača. Za dijasporu koja planira ulaganje u nekretnine ili povratak, ovo znači da bi energetski troškovi u narednim godinama mogli značajno porasti. Transparentna reforma tarifnog sistema ostaje ključan uslov za euroatlantske integracije BiH.
Inflacija u FBiH: Potrošačke cijene u martu 2026. porasle 5,2% na godišnjem nivou
Federalni zavod za statistiku bilježi godišnju inflaciju od 5,2% u martu 2026. godine, uz mjesečni rast cijena od 1,9%. Ovi podaci od direktnog su značaja za članove bosanske dijaspore koji planiraju povratak ili finansijske transfere u domovinu.
Krava ga je istjerala iz Bosne 1970-te. Pedeset godina kasnije vratio se i kupio pola sela. Nevjerovatna priča o Peri Jurćeviću
Pero Jurčević iz Augsburga prodao je svoju kuću u Njemačkoj i za taj novac kupio sedam imanja u rodnom selu Postinje kod Travnika — više kuća, desetine hektara zemlje i stare kamene objekte koje sada pretvara u turistički kompleks s 40 ležajeva, konobicom i planiranom destilerijom rakije. Priča postavlja pitanje koje se tiče cijele dijaspore: dok milijarde eura odlaze kao doznake za svakodnevne troškove, mali broj povratnika poput Jurčevića ulaže vlasnički kapital koji može transformisati cijela sela.
Peti Samit gradonačelnika i načelnika BiH: Oko 30 lokalnih zajednica pokreće institucionalni Servis za dijasporu
Oko 30 općina i gradova iz cijele Bosne i Hercegovine potpisalo je Memorandum o saradnji i pristupilo uspostavi institucionalnog Servisa za dijasporu na lokalnim nivoima, najavljeno je na Petom Samitu gradonačelnika i načelnika u Sarajevu. Kao glavni alat umrežavanja predstavljena je platforma „Diaspora Connecting" s interaktivnom globalnom mapom poslovnih subjekata i fizičkih lica porijeklom iz BiH. Inicijativa je od direktnog interesa za dijasporu jer omogućava sistemsko komuniciranje i saradnju s lokalnim zajednicama u matičnoj zemlji.