Bosna i Hercegovina sve više privlači pažnju međunarodne dizajnerske scene zahvaljujući spoju tradicionalnih zanata i savremenog dizajna, piše Financial Times u opširnoj reportaži o novom interesu za bosansko drvorezbarstvo, keramiku, vez i stare zanatske radionice.
U središtu reportaže nalazi se kompanija Zanat iz Konjica, koju su braća Orhan i Adem Nikšić razvili iz porodične radionice stare više od jednog stoljeća. Danas za njih dizajne stvaraju neka od najpoznatijih imena svjetske dizajnerske scene, uključujući Michelea de Lucchija, Yvesa Behara i Naota Fukasawu. Kompanija proizvodi namještaj i dekorativne predmete od lokalnog drveta — hrasta, oraha i trešnje — kombinirajući tradicionalno ručno rezbarenje sa savremenim oblikovanjem.
„Rat koji smo imali devedesetih ostavio je veoma duboke tragove. Ali duh BiH je i dalje živ", izjavio je Orhan Nikšić za Financial Times. „Ideja sa Zanatom bila je da to nekako otkrijemo i ljudima prenesemo dublje razumijevanje tradicionalne kulture BiH." Nikšić se u BiH vratio prije više od deset godina, nakon godina provedenih u Washingtonu i Jerusalemu.
Financial Times opisuje Sarajevo kao grad u kojem je zanatska tradicija utkana u samu strukturu grada, posebno u Baščaršiji i starim ulicama kazandžija, kožara i kaligrafa koje postoje još od osmanskog perioda. U tom kontekstu izdvaja se priča o kazandžiji Sulejmanu Hrgiću, jednom od najmlađih majstora tog zanata u Sarajevu.
„Živim pravi sarajevski život, stari baščaršijski stil. Ovdje još pijemo kafu zajedno. Ali nema smisla praviti stvari koje može napraviti mašina; moraš izmišljati nove stvari", rekao je Hrgić za britanski list. Turistički projekat Homo Faber Guide danas organizuje ture kroz radionice sarajevskih zanatlija, uključujući kazandžije, kaligafe i šeširdžije.
Uprkos rastućem međunarodnom interesu, Financial Times napominje da mnogi projekti opstaju bez ozbiljne institucionalne podrške. „Mnoge stvari u Bosni dešavaju se zahvaljujući entuzijazmu i upornosti pojedinaca. Nemamo najbolji sistem podrške, ali pokušavamo dati sve od sebe", rekao je Nikšić.
List podsjeća da je konjičko drvorezbarstvo uvršteno na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, zajedno sa zmijanjskim vezom, tradicionalnim plavo-bijelim vezom iz Bosne i Hercegovine. Prema Nikšićevim riječima, međunarodno priznanje domaćih proizvoda mijenja i percepciju samih građana. „Rat je zaista pogodio samopouzdanje Bosanaca. Ali kada ljudi vide da se proizvodi na kojima su radili cijene i predstavljaju na događajima poput Sedmice dizajna u Milanu, to ima veoma pozitivan efekat."
Financial Times navodi i da je broj turista u BiH između 2023. i 2024. porastao za gotovo 32 posto, što dodatno pojačava interes za domaću kulturu, zanate i dizajn, te stvara novu osnovu za razvoj zanatskog sektora u zemlji.
