Bosna i Hercegovina ostvarila je ukupan izvoz robe od 16,97 milijardi konvertibilnih maraka u periodu januar–decembar 2025. godine, što predstavlja rast od 5,6 posto u odnosu na isti period 2024. godine, kada je izvoz iznosio 16,07 milijardi KM. Podatke je objavio Bülten Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) za četvrti kvartal 2025. godine, a izvor podataka je Agencija za statistiku BiH.
Jedna od najuočljivijih promjena u strukturi izvoznih destinacija jeste snažan rast izvoza prema Hrvatskoj. U 2025. godini BiH je u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 3,07 milijardi KM, što je povećanje u odnosu na 2,59 milijardi KM koliko je izvezeno u 2024. godini. Time je Hrvatska po prvi put u posmatranom periodu prestigla Njemačku kao drugo najveće tržište za bh. izvoznu robu.
Njemačka i dalje ostaje važan partner, no izvoz prema toj zemlji bilježi blagi pad — sa 2,46 milijardi KM u 2024. na 2,44 milijardi KM u 2025. godini. Srbija je treće tržište sa 1,91 milijardu KM izvoza, dok su Slovenija i Austrija zabilježile skromne pomake navišen. Izvoz prema Turskoj porastao je sa 318 miliona na 413 miliona KM, što je rast od oko 30 posto.
Posmatrajući strukturu izvoza po grupama proizvoda, dominiraju bazni metali i proizvodi od baznih metala sa 3,05 milijardi KM ili 18 posto ukupnog izvoza, što je rast od 5,6 posto godišnje. Mašine, aparati, mehanički i električni uređaji nalaze se na drugom mjestu sa 2,82 milijarde KM ili 16,6 posto udjela. Izrazito visok rast bilježe masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla, čiji je izvoz porastao za čak 58,5 posto — sa 139 miliona na 221 milion KM — te proizvodi mineralnog porijekla, koji su porasli za 24,6 posto na 1,71 milijardu KM.
Suprotno tome, nekoliko izvoznih kategorija zabilježilo je pad. Izvoz proizvoda hemijske industrije smanjen je za 3,6 posto, tekstil i tekstilni proizvodi pali su za 3,2 posto, a izvoz obuće, šešira i sličnih proizvoda smanjen je za 4,8 posto — što nastavlja zabrinjavajući trend slabljenja tradicionalno snažnih bh. izvoznih sektora.
Na strani uvoza, BiH je u 2025. godini uvezla robe ukupne vrijednosti 29,95 milijardi KM, što je rast od 4,5 posto u odnosu na 28,65 milijardi KM u 2024. godini. Trgovinski deficit tako iznosi oko 12,98 milijardi KM. Uvoz iz Kine nastavio je ubrzano rasti i dostigao 3,22 milijarde KM, što je porast sa 2,76 milijardi KM u prethodnoj godini, dok je uvoz iz Rusije nastavlja drastično padati — sa 332 miliona KM u 2024. na 272 miliona KM u 2025. godini.
Najveće uvozne kategorije su mašine, aparati, mehanički i električni uređaji sa 4,54 milijarde KM ili 15,2 posto ukupnog uvoza, zatim bazni metali i njihovi proizvodi sa 3,97 milijardi KM (13,2 posto) te proizvodi mineralnog porijekla sa 3,66 milijardi KM (12,2 posto). Prehrambene prerađevine čine 9,7 posto uvoza sa 2,92 milijarde KM.
Posmatrano na dužem vremenskom horizontu, ukupan bh. izvoz porastao je sa 9,42 milijardi KM u 2016. godini na gotovo 17 milijardi KM u 2025. godini — rast od skoro 80 posto u devet godina. Uvoz je u istom periodu porastao sa 16,16 milijardi na gotovo 30 milijardi KM. Prema metodologiji CBBiH, podaci o izvozu i uvozu robe razlikuju se od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa, koja uključuje razna prilagođavanja.
