Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je prijedlog posebnog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, koji će biti upućen Parlamentu FBiH po hitnoj proceduri uz zahtjev za sazivanje hitnih sjednica oba doma. Cilj zakona je zaštita radnih mjesta, očuvanje domaće industrije čelika i stabilnost privrednog sistema Federacije.
Premijer FBiH Nermin Nikšić poručio je da Vlada neće dozvoliti da se industrijski sistemi od strateškog značaja gase bez borbe i bez pokušaja spašavanja proizvodnje i radnih mjesta. Zakon, koji broji više od 100 stranica, opisan je kao poseban, jednokratan i sudski kontrolisani instrument koji Federacija BiH do sada nije imala na raspolaganju.
Prema članu 1. zakona, njime se uređuje poseban postupak vanredne uprave isključivo nad privrednim društvom Nova Željezara Zenica d.o.o. sa sjedištem u Zenici. Zakon eksplicitno propisuje da se ne može koristiti kao opći postupak finansijske konsolidacije niti kao osnov za pokretanje sličnih postupaka nad bilo kojim drugim privrednim društvom u Federaciji.
Ciljevi propisani zakonom su: očuvanje poslovnog kontinuiteta dužnika, zaštita radnih mjesta, zaštita lanca dobavljača i kooperanata, sprečavanje lančanih poremećaja na tržištu, očuvanje javnih prihoda te postizanje veće stope namirenja povjerilaca nego što bi to bio slučaj u redovnom stečajnom postupku.
Zakon uvodi pojam prijeteće platežne nesposobnosti, koja nastaje ako dužnik kasni s izmirenjem novčanih obaveza do 60 dana ili ako je vjerovatno da u narednih 12 mjeseci neće moći izmirivati dospjele obaveze bez mjera restrukturiranja. Isti status može biti utvrđen i na osnovu finansijskih projekcija, gubitka finansiranja, blokade ključnih dobavljača ili aktiviranja garancija.
Ključna novina je imenovanje vanrednog upravnika. Prema zakonskom prijedlogu, vanrednog upravnika imenuje Vlada FBiH rješenjem, a imenovanje stupa na snagu tek sudskom potvrdom. Sud će potvrditi imenovanje ako utvrdi da imenovano lice ispunjava zakonske uvjete, da nije u sukobu interesa i da imenovanje nije protivno zaštiti povjerilaca, radnika ili javnog interesa. Danom sudske potvrde vanredni upravnik preuzima sva ovlaštenja uprave: vođenje poslovanja, zastupanje, preuzimanje poslovnih knjiga i dokumentacije, pregovaranje s povjeriocima, investitorima i radnicima te pokretanje sudskih postupaka u ime dužnika. Vanredni upravnik može angažovati pravne, finansijske, revizorske i druge savjetnike ako je to nužno za provođenje postupka.
Vlada FBiH zadržava pravo razrješenja vanrednog upravnika uz obaveznu sudsku potvrdu, i to u slučaju teže povrede dužnosti, zloupotrebe ovlaštenja, sukoba interesa ili neispunjavanja obaveze redovnog izvještavanja.
Zakon predviđa i moratorij: danom otvaranja postupka nastupa zabrana individualne naplate potraživanja nastalih prije otvaranja, kao i zabrana pokretanja i nastavka izvršnih postupaka. Sud može, još i prije donošenja odluke o otvaranju, odrediti privremene mjere radi očuvanja imovine, sprečavanja selektivne naplate i održavanja minimalnog poslovnog kontinuiteta.
Što se tiče sudskog postupka, sud može odlučiti o prijedlogu za otvaranje i bez ročišta ako su činjenice dovoljno utvrđene, a hitnost to nalaže. Ako prijedlog podnosi Vlada ili povjerioci protivno volji dužnika, ročište je obavezno — osim u slučaju neposredne opasnosti od prekida kritične djelatnosti ili nastanka nenadoknadive štete.
Važno je staviti ovaj zakonodavni potez u ekonomski kontekst: cijeli budžet Federacije BiH iznosi svega oko 8,9 milijardi KM — od čega otprilike polovina odlazi na penzije i naknade demobiliziranim borcima. Pitanje je, dakle, koliko instrumenata i finansijskog kapaciteta Federacija stvarno ima da postigne ono što jedan od najvećih čeličnih konglomerata na svijetu nije uspio ili nije htio osigurati. Odgovor na to pitanje ostat će nepoznato sve dok Parlament FBiH ne usvoji zakon i dok vanredni upravnik ne predstavi konkretni plan restrukturiranja s jasnim izvorima finansiranja.
