Član Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB) Philip R. Lane predstavio je 16. juna 2026. u Londonu, u okviru konferencije Reuters NEXT Europe, makroekonomske projekcije Eurosistema za period od 2026. do 2028. godine. Projekcije otkrivaju zabrinjavajuće ubrzanje inflacije u tekućoj godini, uz istovremeno skromni privredni rast.
Prema junskim projekcijama Eurosistema, ukupna inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) dosegnut će 3,0% u 2026. godini, što je značajan skok u odnosu na 2,1% zabilježenih u 2025. Glavni pokretač ovog rasta je komponenta energije, čija se inflacija procjenjuje na čak 8,4% u 2026., nasuprot padu od 1,4% u prethodnoj godini. Prema podacima ECB-a, projekcija za energetsku inflaciju korigirana je naviše za 9,4 procentnih poena u poređenju s decembarskim prognozama. Očekuje se da će inflacija postupno opadati — na 2,3% u 2027. i 2,0% u 2028. godini.
Realni bruto domaći proizvod (BDP) eurozone trebalo bi porasti za samo 0,8% u 2026., što je pad od 0,4 procentna poena u odnosu na decembarske prognoze. Privatna potrošnja raste za 0,8%, a ukupne investicije za 1,8%. Stopa nezaposlenosti ostaje stabilna na 6,3% radne snage. Izvoz je revidiran naniže za 0,5 procentnih poena na 1,1%, što odražava neizvjesnost u globalnoj trgovini.
Što se tiče tehničkih pretpostavki za 2026. godinu, cijena nafte prognozirana je na 96,9 USD po barelu — porast od 55 USD u poređenju s decembarskim projekcijama — dok se cijena prirodnog plina procjenjuje na 45,6 EUR/MWh. Efektivni devizni kurs eura ostaje relativno stabilan na indeksnoj vrijednosti 130,0, a paritet prema američkom dolaru iznosi 1,17 USD za euro, što je poboljšanje za oko 1% u odnosu na prethodne projekcije. Tromjesečna kamatna stopa prognozirana je na 2,4%, a desetogodišnji prinos na obveznice na 3,4% godišnje.
ECB je uz bazni scenarij izradio i alternativne projekcije. U nepovoljnom scenariju, rast BDP-a pada na 0,7% u 2026., a inflacija raste na 3,3%. U izrazito nepovoljnom scenariju, rast pada na 0,5%, a inflacija skače na 4,0% u 2026. te na 5,3% u 2027. godini. Blagi scenarij predviđa inflaciju od 2,9% uz identičan rast BDP-a kao u baznom scenariju.
Prema Anketi monetarnih analitičara (SMA) na koje se ECB poziva u svojoj prezentaciji, većina ispitanika očekuje da će kamatna stopa na depozitni instrument ECB-a (DFR) ostati na nivou od 2,25% do jula 2026., s postepenim rastom prema 2,50% do kraja godine. Dugoročno, značajan udio analitičara predviđa stabilizaciju stope na oko 2,0% do 2,25%.
Na tržištu rada, indeks menadžera nabave (PMI) za zaposlenost u svim sektorima kreće se oko 49 do 50 bodova, što upućuje na stagnaciju. Podaci LinkedIn platforme pokazuju pad stope zapošljavanja u glavnim ekonomijama eurozone — Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španiji — od aprila 2025. do aprila 2026. Istovremeno, ECB-ov tracker plaća bilježi usporavanje rasta naknada po zaposlenom s 3,9% u 2025. na projektovanih 3,2% u 2026. godini.
Za bosansku dijasporu koja redovno šalje novac kući, ključna su dva podatka iz ovih projekcija: jačanje eura prema dolaru povećava vrijednost doznaka denominovanih u eurima, dok ubrzanje inflacije u eurozoni smanjuje kupovnu moć dijaspore u zemljama u kojima žive i rade. Inflacija u sektoru usluga, koji najviše pogađa svakodnevne troškove života, prognozirana je na 3,3% u 2026. godini.
