Diljem Njemačke nedostaje oko 1,4 milijuna stanova, gotovo isključivo u nižem i srednjem cjenovnom segmentu, a osobe s migracijskim podrijetlom natprosječno su pogođene ovom krizom. To je jedan od ključnih nalaza aktualnog godišnjeg izvješća Stručnog vijeća za integraciju i migraciju (SVR), tijela koje čini devet nezavisnih znanstvenika, objavljenog u Berlinu u maju 2026. godine.
Izvješće pod naslovom „Prostor za razvoj: stanovanje i sudjelovanje u imigracijskom društvu" analizira stambene prilike u zemlji u kojoj više od polovice od ukupno 83,5 milijuna stanovnika živi u najmu. Od 1990. godine broj stanovnika porastao je za 3,7 milijuna, gotovo isključivo kao rezultat doseljavanja, dok stambena ponuda nije pratila taj rast.
Predsjednik SVR-a Winfried Kluth, profesor javnog prava na Sveučilištu Halle-Wittenberg, istaknuo je jasne razlike između doseljenika i ostatka stanovništva. Migranti u prosjeku žive na manjoj stambenoj površini, češće u prenapučenim stanovima i znatno rjeđe u vlastitom vlasništvu. Dok više od polovice osoba bez migracijskog podrijetla živi u vlastitim nekretninama, to vrijedi za manje od trećine doseljenika. Istovremeno, doseljenici izdvajaju veći udio prihoda za kiriju.
Uzroci su višestruki: niži prihodi, veća kućanstva, nesiguran boravišni status, nedostatak društvenih mreža i jezične barijere. Posebno je teška situacija izbjeglica, koje se useljuju u socijalno ugrožene gradske četvrti jer je tamo dostupan jeftiniji stambeni prostor. Brojnim tražiteljima azila kojima je priznat status nedostaju alternative, pa ostaju u državnim smještajnim objektima iako bi zakonski smjeli otići.
Diskriminacija pri traženju stana dodatno otežava položaj migranata, rekla je zamjenica predsjednika SVR-a Birgit Glorius. Početkom 2026. Savezni vrhovni sud Njemačke presudio je u korist žene rođene u Njemačkoj, kojoj posrednik nije dodijelio termin za razgledanje stana jer je nosila pakistansko ime. Kada je ista osoba kontaktirala posrednika s njemačkim imenom, termin je dobila. Sud joj je dosudio odštetu od 3.000 eura. SVR predlaže da se prva runda prijava za stanove odvija anonimno, kako bi se suzbila ovakva praksa.
Prema podacima koje navodi Stručno vijeće, broj beskućnika u Njemačkoj dramatično raste. U 2024. godini oko 532.000 osoba ostalo je bez doma, više nego dvostruko više nego dvije godine ranije. Od registriranih beskućnika, čak 86 posto nije imalo njemačku putovnicu.
Stambena kriza ima i ozbiljne gospodarske posljedice. U gospodarski snažnim regijama ima radnih mjesta, ali često nema pristupačnog stambenog prostora. U strukturno slabim regijama stanovanje je jeftinije, ali nedostaju posao i mogućnosti usavršavanja. „Strani stručnjaci sami navode potporu pri traženju stana kao akutnu potrebu", rekao je Kluth. Ta diskrepancija funkcionira kao blokada mobilnosti radne snage.
Doseljavanje se snažno koncentrira u gradovima. Gotovo 60 posto osoba s migracijskim podrijetlom živi u urbanim sredinama, a u velikim gradovima njihov udio u stanovništvu prelazi 40 posto. SVR upozorava da je socijalna segregacija – prostorna koncentracija osoba određenih materijalnih slojeva – u porastu. „Bogati i siromašni teže tome da žive odvojeno jedni od drugih", rekao je Kluth, naglasivši da se siromaštvo i doseljavanje sve više isprepliću. Stručno vijeće, međutim, naglašava da četvrti s visokim udjelom migranata nisu same po sebi prepreka integraciji – odlučujući su infrastruktura, obrazovne mogućnosti i socijalne mreže.
