Zagreb, maj 2026. — U hrvatskim medijima sve učestalije se pojavljuju naslovi o "masovnom povratku" iseljenika, a politički predstavnici slave navodne uspjehe demografske obnove. Međutim, službeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (DZS) za 2024. godinu, kao i procjene za 2025., govore znatno drugačiju priču.
Prema podacima DZS-a objavljenim u julu 2025., u toku 2024. godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo ukupno 70.391 osoba. Od toga, samo 18,9 posto — odnosno 13.290 — bili su hrvatski državljani. Preostalih 81,1 posto čine stranci, pretežno radnici iz Nepala (14,2 posto), Bosne i Hercegovine (11,3 posto), Indije, Srbije, Filipina i Ukrajine. U istoj godini iz Hrvatske se iselilo 38.997 osoba, od kojih 20.147 hrvatskih državljana, a najčešće odredište bila je Njemačka, s udjelom od 21,1 posto.
Ukupni migracijski saldo za 2024. bio je pozitivan i iznosio je +31.394 osobe. No, kako upozorava demograf i akademik Anđelko Akrap, ta brojka je varljiva: "Treba vidjeti kakva je struktura doseljenih u Hrvatsku. Uzmemo li u obzir da nam se zadnjih godina iz zemlje iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, ovaj saldo od tridesetak tisuća osoba je mizeran i gotovo zanemariv."
Za 2025. godinu demografske institucije i Ministarstvo demografije procjenjuju da se oko 13.000 hrvatskih državljana vratilo živjeti u Hrvatsku — gotovo identičan broj kao i godinu ranije. Portal Povratnici.hr procjenjuje nešto višu cifru, između 18.000 i 22.000 Hrvata u 2024., uz projekciju da bi 2025. taj broj mogao doseći 25.000. Važna napomena: ove procjene uključuju i osobe koje ranije nisu imale prijavljeno prebivalište u inozemstvu, pa ih treba uzimati s oprezom.
Prema njemačkoj statistici Destatis, objavljenoj u aprilu 2026., u 2025. godini iz Njemačke u Hrvatsku preselilo se 20.627 osoba, dok je u suprotnom smjeru otišlo 10.353, što daje saldo od +10.274 u korist Hrvatske. Međutim, ta statistika obuhvata sve državljane — njemačke, dvojne i ostale — a ne isključivo hrvatske. U 2024. godini udio njemačkih državljana u pozitivnom saldu iznosio je svega 7,8 posto. Profesorica Monika Balija s Hrvatskih studija zaključuje: "Ne bi bilo točno govoriti o masovnom povratku hrvatskih iseljenika." Između 2013. i 2024. iz Hrvatske je u Njemačku emigriralo 170.000 osoba, a u suprotnom smjeru samo 40.000.
Kada je riječ o geografskoj raspodjeli, povratnici se ne vraćaju ravnomjerno. Prema podacima DZS-a i portala Povratnici.hr, Slavonija prima procijenjeno između 6.000 i 7.500 povratnika godišnje, privučenih nižim troškovima života i obiteljskim nekretninama. Zagreb i Zagrebačka županija bilježe između 4.500 i 6.000 povratnika godišnje zbog poslovnih mogućnosti, dok Dalmacija privlači između 4.000 i 5.500, ponajviše kroz turizam i vlastitu imovinu. Zvanični DZS podaci potvrđuju da je najviše doseljenih iz inozemstva u 2024. godini otišlo u Grad Zagreb (21,7 posto), Splitsko-dalmatinsku županiju (11,3 posto) i Istarsku županiju (10,0 posto).
Ključni razlog zašto se mnogi ipak ne vraćaju ostaje platni jaz. Prema podacima DZS-a i izvještaja Stepstone za 2026. godinu, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u januaru 2026. iznosila je 1.511 eura, a medijalna 1.304 eura — što znači da polovina zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od te cifre. U Njemačkoj prosječna neto plaća iznosi između 2.800 i 3.100 eura, a medijalna oko 2.850 eura. Razlika u prosječnoj neto plaći iznosi oko 90 posto u korist Njemačke. Na godišnjoj razini, to znači da radnik u Njemačkoj s prosječnom plaćom zaradi oko 34.200 eura, naspram 18.000 eura u Hrvatskoj — razlika od 16.200 eura, i to bez uračunatih dječjih dodataka (Kindergeld od 259 eura mjesečno po djetetu u 2026.) i povoljnijeg poreznog tretmana.
Ipak, studija s Hrvatskih studija, koja se bavila Hrvatima u Bavarskoj i Baden-Württembergu, otkriva da 35 posto novijih iseljenika planira povratak u roku od jedne do deset godina, dok 10 posto već poduzima konkretne korake za povratak unutar godinu dana. Motivi su često nefinancijske prirode: blizina obitelji, vlastita imovina, manji stres, rad na daljinu, porezne olakšice za povratnike te pokretanje vlastitog posla.
Demografska slika u pozadini još je zabrinjavajuća. Akademik Akrap ističe da je udio djece do 14 godina pao ispod 14 posto ukupnog stanovništva, da je u tri godine od popisa 2021. izgubljeno gotovo 15.000 djece u toj dobnoj skupini, dok je do kraja maja 2025. rođeno svega 12.665 djece — manje nego u istom periodu 2024. Iseljenici se, prema dostupnim podacima, uglavnom ne vraćaju s djecom niti u mlađim dobnim skupinama u značajnijem broju, što znači da povratak u sadašnjem obimu ne ublažava demografsku krizu.
Zaključak koji nameću službeni podaci jasan je: Hrvatska ima pozitivan migracijski saldo, ali on počiva na dolasku stranih radnika, a ne na povratku dijaspore. Platni jaz između Hrvatske i Njemačke i dalje je ogroman. Za sve koji razmišljaju o povratku — bez obzira na to je li riječ o Hrvatima ili građanima Bosne i Hercegovine u sličnoj situaciji — analitičari sugeriraju da povratak financijski ima smisla uglavnom ako osoba posjeduje imovinu, ima obiteljsku podršku ili izvor prihoda neovisan o lokalnoj plaći.
