Nezaposlenost u Njemačkoj premašila je tri milijuna prvi put u posljednjih 15 godina, što označava dramatičan preokret na tržištu rada koje je dugo važilo za jedno od najstabilnijih i najsnažnijih u cijeloj eurozoni. Zemlja koja se donedavno suočavala s akutnim manjkom radne snage u gotovo svim sektorima sada bilježi zamrzavanje zapošljavanja u sve većem broju kompanija.
Podatak o tri milijuna nezaposlenih simbolički je i statistički značajan pokazatelj dubine ekonomske krize s kojom se suočava najveće gospodarstvo Evrope. Posljednji put kada je Njemačka zabilježila ovako visoku stopu nezaposlenosti bila je period prije petnaest godina, kada je zemlja prolazila kroz strukturne reforme tržišta rada poznate kao Hartz reforme.
Stručnjaci upozoravaju da je ova promjena na tržištu rada rezultat kombinacije nekoliko faktora: visoke cijene energije koje su drastično porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu, pada konkurentnosti njemačke industrije, posebno automobilskog sektora, te globalne potražnje koja nije pratila očekivanja. Kompanije koje su još nedavno oglašavale stotine slobodnih radnih mjesta sada odgađaju ili otkazuju planove za nova zapošljavanja.
Automobilska industrija, koja zapošljava stotine hiljada radnika u Njemačkoj, prošla je kroz seriju teških najava. Volkswagen, Bosch i niz dobavljača u automobilskom lancu opskrbe najavili su značajno smanjenje broja zaposlenih ili otvaranje programa dobrovoljnih odlazaka. Sektor koji je decenijama bio pokretač rasta i magnet za radnike iz cijele Evrope sada prolazi kroz bolnu transformaciju.
Ova kretanja direktno pogađaju bosanskohercegovačku dijasporu u Njemačkoj, koja broji nekoliko stotina hiljada osoba. Mnogi od njih rade upravo u industrijskom i prerađivačkom sektoru, koji je pod najvećim pritiskom. Zamrzavanje zapošljavanja znači otežano pronalaženje novog posla u slučaju gubitka starog, ali i smanjene mogućnosti za one koji tek planiraju dolazak u Njemačku u potrazi za poslom.
Savezna agencija za rad Bundesagentur für Arbeit potvrdila je da rast nezaposlenosti nije samo sezonskog karaktera, već odražava strukturne promjene u njemačkom gospodarstvu. Prema procjenama ekonomista, situacija bi se mogla dodatno pogoršati u narednim kvartalima ukoliko ne dođe do oporavka industrijske proizvodnje i izvoza.
Posebno zabrinjavajuće je to što se rast nezaposlenosti događa usporedno sa smanjenjem broja slobodnih radnih mjesta. Prema dostupnim podacima, broj otvorenih pozicija u Njemačkoj pao je za više od dvadeset posto u usporedbi s vrhuncem iz 2022. godine, kada su kompanije bezuspješno tražile radnike u inostranstvu, uključujući i aktivne kampanje regrutacije na Balkanu.
Ekonomisti i analitičari ocjenjuju da će Njemačka trebati značajne strukturne reforme kako bi povratila konkurentnost i ponovo pokrenula tržište rada. Do tada, tri milijuna nezaposlenih ostaje upozoravajući signal za cijelu eurozonu, ali i za sve one koji su svoju egzistenciju vezali za nekadašnji njemački ekonomski čudotvor.
