Njemačka hemijska industrija, treći najvažniji sektor nacionalnog gospodarstva nakon automobilske industrije i strojarstva, prolazi kroz ozbiljnu krizu. Sektor koji godišnje ostvaruje stotine milijardi eura prihoda i zapošljava oko pola milijuna radnika suočava se s visokim troškovima energije, rastućim regulatornim opterećenjima, stagnacijom domaće ekonomije i intenzivnom stranom konkurencijom.
Prema podacima njemačkog udruženja hemijske industrije VCI, koje okuplja oko 2.300 tvrtki, ukupni prihodi sektora pali su za oko 22 posto od 2022. godine, na 220 milijardi eura u 2025. godini. Udruženje ne predviđa preokret u bliskoj budućnosti, najavivši vjerovatnu stagnaciju ili daljnji pad proizvodnje tokom tekuće godine.
Ključni uzrok krize su cijene energije. Hemijska proizvodnja zahtijeva velike količine električne energije, topline, pare i pritiska, što ovaj sektor čini posebno osjetljivim na energetske šokove. Nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. i gubitka jeftinog ruskog plina, njemačke hemijske kompanije suočavaju se s cijenama energije koje su među najvišima u svijetu.
„Cijene energije, posebno prirodnog plina, udvostručile su se od početka rata u Ukrajini", izjavio je Christof Günther, generalni direktor kompanije InfraLeuna, koja upravlja hemijskim parkom Leuna — najvećim integriranim hemijskim postrojenjem u Njemačkoj. „I one su se upravo privremeno udvostručile zbog rata u Iranu. Dakle, imamo posla s izuzetno visokim troškovima energije", rekao je Günther za DW. Američko-izraelski rat protiv Irana dodatno je pogoršao situaciju, izazivajući poremećaje u lancima opskrbe i nestašicu ključnih sirovina.
VCI naglašava da prirodni plin nije samo energetski izvor, već i ključna sirovina koja se ne može brzo zamijeniti. „Alternative poput biometana mogu podržati transformaciju, ali su još uvijek u fazi uspostave i trenutno su dostupne samo u ograničenoj mjeri", navodi udruženje.
Anna Wolf, stručnjakinja za hemijsku industriju u minhenskom ifo institutu, ocjenjuje da je industrija iscrpila vlastite mogućnosti prilagodbe ulaganjima u energetsku učinkovitost i recikliranje. Teret rješenja sada leži na donosiocima političkih odluka. „Bez pouzdane, pristupačne energije i infrastrukture za njezinu isporuku, nijedna druga mjera — bilo da je riječ o regulaciji, trgovini ili inovacijama — neće biti dovoljna za obnovu konkurentnosti", rekla je Wolf za DW.
Martin Gornig, direktor istraživanja industrijske politike u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW Berlin), kao dodatni faktor ističe dugotrajnu ekonomsku stagnaciju. „Tržišni uvjeti su se posljednjih godina promijenili na štetu njemačke hemijske industrije. Ako se domaća ekonomija u Europi ponovno oporavi, poboljšat će se i izgledi za njemačku hemijsku industriju", rekao je Gornig za DW.
Kriza je već dovela do konkretnih poslovnih posljedica. Prema izvještaju specijaliziranog portala chemeurope.com, industrija je od 2022. izgubila više od 13.000 radnih mjesta. Hemijski div BASF pokrenuo je opsežnu kampanju smanjenja troškova na domaćem tržištu, istovremeno agresivno ulažući u inozemstvo, posebno u Kinu. Kompanija je najavila i planove za premještanje određenih pozadinskih poslova u azijske zemlje poput Indije i Malezije.
Stručnjaci smatraju da je potpuno preseljenje industrije u inozemstvo malo vjerovatno zbog složene međupovezanosti industrijskih procesa i poslovnih veza unutar Njemačke. Ipak, bez poboljšanja poslovnog okruženja, kompanije će vjerovatno širiti kapacitete izvan granica. Wolf upozorava da se Evropa više ne može oslanjati isključivo na tržišne mehanizme kada su u pitanju strateški sektori poput hemikalija. „Ta je logika funkcionirala u otvorenoj svjetskoj ekonomiji s pouzdanim partnerima, ali pouzdana partnerstva postala su rijetka", zaključila je Wolf.
