Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila je pet miliona konvertibilnih maraka za izgradnju novog pogona za proizvodnju baruta u okviru kapitalnih transfera javnim preduzećima. Sredstva su dodijeljena kompaniji Pretis iz Vogošće, jednoj od ključnih firmi namjenske industrije u Federaciji BiH, u većinskom vlasništvu federalne vlade.
Projekt se formalno vodi kao ulaganje u modernizaciju i jačanje sektora odbrane, no sve više pokazatelja ukazuje na to da bi novi pogon mogao biti smješten u Tuzli. Pretis je prošle godine kupio zemljište u Bukinju površine preko 215.000 kvadratnih metara, na prostoru bivšeg rudnika. Lokaciju je u augustu ponudio na prodaju Rudnik uglja Kreka Tuzla, zavisno poduzeće Elektroprivrede BiH, po ukupnoj procijenjenoj vrijednosti od devet miliona i 625 hiljada KM, a zemljište je uspješno prodato.
Lokacija u Bukinju industrijski je pogodna zbog postojeće infrastrukture, logističke povezanosti i udaljenosti od urbanih zona — faktora koji su ključni za sigurno odvijanje ovakve vrste proizvodnje. Eventualno otvaranje pogona namjenske industrije predstavljalo bi značajnu promjenu u industrijskoj geografiji Federacije BiH i otvorilo bi prostor za nova radna mjesta i razvoj dobavljačkih lanaca u Tuzlanskom kantonu.
Pretis iz Vogošće osnovan je 1948. godine i specijaliziran je za proizvodnju artiljerijskih granata i projektila za tenkove. Kompanija zapošljava oko 500 radnika, a gotovo cjelokupna proizvodnja namijenjena je izvozu. U 2023. godini ostvareni su prihodi od oko 76,5 miliona KM, dok je u 2024. taj iznos porastao na 150 miliona KM, što potvrđuje snažan rast u regionalnom i međunarodnom lancu snabdijevanja.
Uprkos poslovnom rastu, Pretis se u posljednjem periodu našao u središtu ozbiljnih korporativnih sporova. Američka kompanija Regulus, koja posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, tvrdila je da je kompanija preuzela avanse za municiju, ali nije u potpunosti ispunila narudžbe. Vlada Federacije BiH osporila je te navode i najavila mjere za poboljšanje korporativnog upravljanja i transparentnosti.
Dionica Pretisa porasla je prošle godine šest puta, a prinos od početka 2024. dosegnuo je 81 posto. Tržišna kapitalizacija iznosila je u jednom periodu 270 miliona KM. Međutim, situacija se potom dramatično promijenila: kompanija u posljednjih godinu dana ne objavljuje redovne finansijske izvještaje, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost na tržištu kapitala.
Analitičarka Bloomberg Adrije Mersiha Ruvić upozorava da je takvim postupanjem Pretis s pozicije drugog igrača na tržištu Bosne i Hercegovine prešao u kategoriju poduzeća s rizičnim poslovanjem. Kompanija sada trguje na slobodnom tržišnom segmentu ST3 Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE), koji je predviđen za emitente koji neredovno ili uopće ne ispunjavaju propisane obaveze u pogledu finansijskog izvještavanja. Trgovina dionicama je dozvoljena, ali uz visok rizik za investitore.
Bez uvida u aktualne finansijske izvještaje nije moguće pouzdano izračunati omjer cijene i zarade (P/E), a tržišna kapitalizacija trenutno iznosi 170 miliona KM — što je drastičan pad u odnosu na 268 miliona KM zabilježenih u 2024. godini.
Ako se projekt izgradnje pogona u Tuzli u potpunosti realizira, taj bi dio Federacije mogao postati novo središte namjenske industrije, s potencijalom za dodatna ulaganja i jačanje ukupne industrijske baze u regiji. Međutim, investitori i dioničari upozoravaju da bez uspostavljanja transparentnog finansijskog izvještavanja dugoročni razvoj kompanije ostaje pod znakom upitnika.
