Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini iznosila je 1.680 konvertibilnih maraka u martu 2026. godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine objavljeni 18. maja 2026. U poređenju s februarom 2026. godine, nominalni rast iznosi 2,2 posto, dok je realni rast manji i iznosi 0,5 posto.
Posmatrano u godišnjem periodu, prosječna plaća za mart 2026. nominalno je viša za 9,5 posto u odnosu na mart 2025. godine, kada je iznosila 1.534 KM. Realni indeks za isti period bilježi rast od 4,2 posto, što znači da su plaće rasle brže od inflacije. Za prvih tri mjeseca 2026. godine u poređenju s istim periodom 2025. nominalni indeks iznosi 109,2, a realni 105,0.
Posmatrano po sektorima, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja bilježe najviše prosječne plaće u martu 2026. godine – 2.303 KM, uz impresivan međumjesečni nominalni rast od čak 8,8 posto. Odmah iza slijede informacije i komunikacije s prosječnom plaćom od 2.278 KM, te djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite s 2.122 KM. Na visokim razinama nalaze se i javna uprava i odbrana (2.122 KM), kao i sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i parom (2.064 KM).
Na dnu ljestvice nalazi se sektor pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – ugostiteljstvo – s prosječnom plaćom od svega 1.169 KM, što je nepromijenjeno u odnosu na februar 2026. Prerađivačka industrija bilježi prosjek od 1.384 KM, građevinarstvo 1.306 KM, a trgovina na veliko i malo 1.386 KM. Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov bilježe prosjek od 1.447 KM.
Sektor stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti ostvario je plaću od 1.978 KM, uz godišnji nominalni rast od 9,9 posto i realni rast od 4,6 posto, što ga svrstava među dinamičnije sektore. Obrazovanje je dostiglo prosjek od 1.673 KM, a godišnji nominalni rast u ovom sektoru iznosi 10,0 posto.
Dugoročni trend rasta plaća u BiH neprekinut je već godinama. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna neto plaća je 2016. godine iznosila samo 838 KM, da bi do 2025. dostigla 1.570 KM – što predstavlja gotovo dvostruko povećanje u protekloj deceniji. Ubrzanje rasta posebno je izraženo od 2021. godine naovamo, djelimično kao posljedica povećanja minimalnih plaća, rasta cijena rada uslijed iseljavanja radne snage, te globalnih inflatornih pritisaka.
Ipak, realni rast plaća ostaje umjereniji od nominalnog, budući da se indeksi realnih plaća računaju uzimanjem u obzir indeksa potrošačkih cijena. U martu 2026. jedini sektori koji su zabilježili realni pad u odnosu na februar bili su vađenje ruda i kamena (−3,6 posto), ugostiteljstvo (−1,7 posto) i umjetnost, zabava i rekreacija (−1,9 posto).
Podaci su prikupljeni redovnim mjesečnim istraživanjem o zaposlenima i plaći (RAD-1), koje obuhvata zaposlene u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti te ustanovama, organizovanim po teritorijalnom principu na nivou općine. Istraživanjem nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao ni pripadnici odbrane.
