Bosna i Hercegovina sve snažnije ulazi u fokus međunarodnih rudarskih kompanija, a interes za domaća nalazišta zlata, srebra, bakra, cinka i kritičnih minerala dio je šireg globalnog trenda. U središtu tog procesa nalazi se tzv. junior mining — sektor manjih i srednjih istraživačkih kompanija koje preuzimaju najveći rizik u potrazi za novim rudnim rezervama, ali često postaju pokretači velikih investicijskih ciklusa.
Za razliku od velikih rudarskih korporacija koje uglavnom razvijaju već potvrđene projekte, junior mining kompanije fokusirane su na rano istraživanje, bušenja i dokazivanje potencijala nalazišta. Taj segment industrije često predstavlja prvi korak ka otvaranju rudnika, zapošljavanju lokalne radne snage i stvaranju čitavog lanca dobavljača i prateće infrastrukture.
Na taj segment upozorava Miloš Bošnjaković, osnivač i bivši direktor Lykos Metals Limited te osnivač i direktor kompanije Vareški Minerali, jedan od ključnih aktera poslijeratnog razvoja rudarskih projekata u Varešu. U razgovoru za Bloomberg Adria istakao je da BiH posjeduje značajan potencijal u plemenitim, bazičnim i kritičnim mineralima, ali da je zemlja i dalje geološki nedovoljno istražena.
"Rudarski potencijal Bosne i Hercegovine je značajan, naročito u plemenitim i bazičnim metalima, ali i u kritičnim mineralima iz grupe tzv. 'rijetkih zemalja', za koje postoje indicije, ali su nedovoljno istraženi. Privatni kapital može ubrzati geološka istraživanja, modernizaciju i komercijalizaciju ležišta, a globalni rast potražnje za novim rudnim rezervama otvara jasnu šansu za naše tržište", kazao je Bošnjaković, naglasivši da ključ uspjeha leži u faznom razvoju projekata, upravljanju rizicima i odgovornom pristupu zaštiti okoliša.
Regulativa ostaje ključna prepreka za investitore. Prema Bošnjakovićevim riječima, investitori traže da država postavi jasna pravila igre — jedinstvenu i transparentnu zakonsku regulativu koja precizira procedure za izdavanje dozvola i koncesija, fiskalne obaveze, zahtjeve u oblasti zaštite okoliša te prava i obaveze investitora. Trenutni izazovi uključuju fragmentiranu regulativu između entiteta i općina, spore postupke dodjele koncesija i nejasna vlasnička prava na zemljištu. Bez rješavanja tih pitanja teško je privući ozbiljan međunarodni kapital u rane faze istraživanja koje su same po sebi visoko rizične.
Finansiranje junior mining projekata u BiH predstavlja poseban izazov. Komercijalne banke rijetko prihvataju rizična geološka istraživanja kao kolateral, pa se ta faza obično pokriva privatnim kapitalom, investicijama putem berze, strateškim partnerstvima i međunarodnim poticajnim sredstvima, uključujući EU grantove. Bošnjaković preporučuje kombinaciju privatnog equity kapitala za rane faze, mezzanine rješenja ili konvertibilnih instrumenata za fazu razvoja te partnerstva sa strateškim investitorima za fazu komercijalizacije. Primjeri iz EU pokazuju da postoje mehanizmi koji snažno potiču geološka istraživanja, naročito za minerale s liste kritičnih minerala, što je model vrijedan razmatranja pri kreiranju domaćih poticajnih mjera.
Bošnjaković naglašava da BiH ima stratešku prednost jer se nalazi unutar mineralizacijskog pojasa koji se proteže od Austrije do Albanije, što privlači sve više međunarodnih kompanija koje dolaze u BiH kako bi osigurale istraživačke licence i pokrenule bušenja. Globalne tendencije — cijene metala, geopolitika i zelena tranzicija — dodatno povećavaju potražnju za novim nalazištima.
Najveći primjer trenutno predstavlja DPM Metals Inc., koji je nakon preuzimanja Adriatic Metalsa nastavio razvoj rudnika u Varešu. Kompanija je početkom 2026. objavila rekordan slobodni novčani tok od 203 miliona dolara i rast proizvodnje od 42 posto, pri čemu je Vareš označen kao jedan od ključnih projekata rasta. Rudnik u Varešu predstavlja se kao jedna od najvećih poslijeratnih investicija u BiH. Paralelno s ekonomskim efektima, posljednjih mjeseci otvorena su i pitanja okoliša i zdravlja stanovništva nakon izvještaja o povišenim nivoima olova kod dijela stanovnika Vareša. Taj balans između investicija i zaštite okoliša Bošnjaković vidi kao ključ budućnosti čitavog sektora, ističući da su sama geološka istraživanja niskorizična za okoliš, dok eventualna eksploatacija mora proći stroge ekološke standarde i društvenu evaluaciju.
Pored Vareša, pažnju investitora privlači i istočni dio BiH. Kanadska kompanija Leviathan Metals Corporation planira prikupiti do 10 miliona dolara za istraživanja u Bocvani, Australiji i Bosni i Hercegovini, s fokusom u BiH na projekt Foča. Kompanija je već proširila istražne licence na području Foče, koje sada obuhvataju više od 150 kvadratnih kilometara perspektivnog terena za srebro, bakar i druge polimetalne rude. Istovremeno, australijska kompanija Regener8 Resources aktivna je u istraživanjima na području Srebrenice, što dodatno potvrđuje da je interes međunarodnog rudarskog kapitala za BiH u porastu.
Sektor junior mininga u BiH tako stoji pred presudnim trenutkom: mineralni potencijal postoji i sve je vidljiviji međunarodnim investitorima, no bez uređenog regulatornog okvira i jasnih procedura zemlja rizikuje da propusti investicijski val koji se već oblikuje u regionu i šire.
