Zeleni barometar MSP za 2025. godinu, koji je sačinila Sarajevo School of Science and Technology (SSST) kao partner na projektu, pokazuje umjeren ali jasan rast svijesti malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini o implikacijama zelene tranzicije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja BiH, a metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu.
Zeleni barometar razvijen je u okviru inicijative Evropske unije za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinansiraju EU i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementira GIZ. Instrument je usmjeren na kontinuirano praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u kontekstu zelene tranzicije.
Direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović istakla je da rezultati pokazuju kako veći broj preduzeća nego prethodne godine prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije. Prema podacima istraživanja, 78 posto MSP zelenu tranziciju prepoznaje kao poslovnu priliku — u potpunosti ili djelimično — dok 73 posto preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine.
Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele. Profesor na SSST-u Nedim Čelebić naveo je da čak 56 posto preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega šest posto MSP.
"MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije", izjavio je Čelebić, dodajući da spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću finansijske i tehničke podrške.
Kada je riječ o konkretnim mjerama, bh. MSP najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa — optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada te efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Te mjere su uglavnom motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Prema istraživanju, 46 posto MSP već ulaže u mjere energetske efikasnosti, dok 29 posto ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.
Kao ključne prepreke, 61 posto MSP navodi administrativne i pravne barijere, 60 posto ističe nedostatak znanja i ekspertize, a 57 posto nedostatak grantova. Ograničeni interni kapaciteti i odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva istraživačka ciklusa djelimično objašnjavaju spor tempo napretka u pojedinim oblastima.
Rezultati Zelenog barometra MSP 2025. potvrđuju da mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ubrzanje tog procesa, prema zaključcima istraživanja, zahtijeva dostupnije finansijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te integraciju MSP u zelene lance vrijednosti.
