Evropska centralna banka (ECB) odlučila je 30. aprila 2026. zadržati tri ključne kamatne stope nepromijenjenim, saopštile su predsjednica ECB-a Christine Lagarde i potpredsjednik Luis de Guindos na press konferenciji u Frankfurtu. Odluka je donesena jednoglasno, uprkos intenziviranim rizicima po rast i inflaciju koje je izazvao rat na Bliskom istoku.
Inflacija u eurozoni porasla je na 3,0 posto u aprilu, sa 2,6 posto u martu i 1,9 posto u februaru. Glavni pokretač rasta bila je inflacija cijena energenata, koja je skočila na 10,9 posto u aprilu sa 5,1 posto u martu. Inflacija cijena hrane blago je porasla na 2,5 posto, dok je temeljna inflacija, koja isključuje energente i hranu, pala na 2,2 posto sa 2,3 posto u martu.
„Donijeli smo informiranu odluku na osnovu još uvijek nedovoljnih informacija", izjavila je Lagarde, objašnjavajući da je Upravno vijeće razmatralo i opciju povećanja kamatnih stopa. Prema njenim riječima, sljedećih šest sedmica biće ključno za prikupljanje dovoljno podataka za odluku na junskom sastanku, kada će biti dostupne i nove makroekonomske projekcije osoblja ECB-a te ažurirani scenariji.
Realni BDP eurozone porastao je za 0,1 posto u prvom kvartalu 2026. prema preliminarnoj procjeni Eurostata. Stopa nezaposlenosti ostala je blizu historijskog minimuma od 6,2 posto u martu, ali je potražnja za radnom snagom nastavila opadati. Ankete upućuju na usporavanje rasta, a povjerenje potrošača i preduzeća znatno je palo od početka rata.
Troškovi emitiranja tržišnog duga porasli su na 3,9 posto u martu sa 3,5 posto u februaru. Kamatne stope banaka na kredite preduzećima pale su na 3,5 posto u februaru, dok su stope na hipotekarne kredite ostale na 3,4 posto. Godišnja stopa rasta bankarskog kreditiranja preduzeća porasla je na 3,2 posto u martu sa 3,0 posto u februaru. Hipotekarni krediti rasli su po stopi od 3,0 posto u martu.
Lagarde je odbacila karakterizaciju trenutnog ekonomskog stanja kao stagflacije, napominjući da je taj pojam primjeren za 1970-e, a ne za sadašnjost. „Naš monetarni i fiskalni okvir nema nikakve veze s onim što smo imali tada", rekla je, dodajući da projekcije osoblja ECB-a iz marta predviđaju rast od 0,9 posto za 2026., zatim 1,3 posto i 1,4 posto u narednim godinama.
Kada su u pitanju rizici, ECB ocjenjuje da su rizici po rast na silaznoj strani, dok su rizici po inflaciju na uzlaznoj strani. Lagarde je naglasila da su ključni faktori za praćenje trajanje sukoba, kretanje cijena energenata i sirovina, dinamika plaća i kolektivnih ugovora, te eventualni efekti drugog kruga prenosa cijena.
Potpredsjednik de Guindos, koji ističe s dužnosti nakon osam godina, izjavio je da su evropske banke otporne i da imaju dovoljno likvidnosti i kapitala. Najavio je da će Pregled finansijske stabilnosti ECB-a, koji se objavljuje za tri sedmice, sadržavati cjelovitu analizu privatnog kreditnog sektora i njegovih međuveza s bankama, osiguravajućim društvima i fondovima privatnog kapitala.
Lagarde je ponovila stav ECB-a da fiskalne mjere vlada u odgovoru na energetski šok moraju biti privremene, ciljane i prilagođene, te da cjenovni signal energenata ne smije biti eliminiran subvencijama. Prema internoj procjeni ECB-a, fiskalne obaveze zemalja eurozone do 21. aprila dostigle su oko 0,1 posto BDP-a eurozone. ECB nema nadležnost u pogledu aktiviranja klauzule o izuzeću u fiskalnim pravilima EU, ali prati implikacije svake fiskalne mjere na inflaciju.
ECB je potvrdio pristup donošenja odluka na bazi podataka, sjednica po sjednica, bez prethodnog preuzimanja obaveza u pogledu budućeg smjera kretanja kamatnih stopa. „Nismo unaprijed vezani za određeni put kamatnih stopa", naglasila je Lagarde.
