Evropska centralna banka (ECB) objavila je 28. aprila 2026. rezultate aprilske ankete o bankarskom kreditiranju (Bank Lending Survey – BLS) za euro zonu, koja obuhvata odgovore 161 banke sa stopom odaziva od 100 posto. Anketa je provedena između 19. marta i 7. aprila 2026. godine.
Prema rezultatima ankete, banke euro zone su u prvom kvartalu 2026. godine zabilježile daljnje, veće od očekivanog, neto pooštravanje kreditnih standarda za zajmove ili kreditne linije preduzećima (neto 10 posto banaka). Pooštravanje je nadmašilo prognoze iz prethodne runde (6 posto), premašilo historijski prosjek i predstavlja najizraženije pooštravanje od trećeg kvartala 2023. godine, čime se nastavlja kumulativni trend koji je počeo sredinom 2025. godine. Ključni faktori su povećana percepcija rizika u pogledu ekonomskih izgleda te niža tolerancija banaka prema riziku. Banke su u otvorenim pitanjima navele da su geopolitička i energetska kretanja dodatno pooštrila uslove, a neke banke prijavile su dodatno pooštravanje zbog izloženosti energetski intenzivnim preduzećima i preduzećima na Bliskom istoku.
Kreditni standardi za stambene zajmove domaćinstvima neznatno su pooštreni (neto 2 posto), dok su standardi za potrošačke kredite i ostale zajmove domaćinstvima nastavljeni pooštravanje u znatnijem obimu (neto 15 posto). Za stambene zajmove, percepcija rizika imala je restriktivan učinak, dok je konkurencija djelovala blago olakšavajuće. Niža tolerancija prema riziku i viša percepcija rizika bili su glavni pokretači pooštrenja za potrošačke kredite.
Za drugi kvartal 2026. banke očekuju rasprostranjeno i izrazitije neto pooštravanje kreditnih standarda za zajmove preduzećima i stambene zajmove domaćinstvima, kao i daljnje pooštravanje za potrošačke kredite. Ukupni udio odbijenih kreditnih zahtjeva porastao je za sve kategorije dužnika, pri čemu je neto povećanje bilo najizraženije kod potrošačkih kredita.
U prvom kvartalu 2026. potražnja za zajmovima ili kreditnim linijama preduzećima blago je pala (neto -2 posto), suprotno očekivanjima rasta iz prethodne ankete (6 posto). Pad potražnje uglavnom je bio uzrokovan smanjenjem potražnje za financiranjem fiksnih investicija, djelimično kompenziranim rastom potražnje za zalihama i obrtnim kapitalom, posebno kod malih i srednjih preduzeća (MSP). Neke banke naglasile su da su kretanja cijena energije poticala povećanu potražnju za likvidnošću, dok su druge ukazale na visoku neizvjesnost i odlaganje investicija.
Potražnja za stambenim zajmovima ostala je nepromijenjena (neto 0 posto), slabija od bankarskih prognoza (3 posto), pri čemu su negativan doprinos dali pad povjerenja potrošača i kretanja kamatnih stopa. Potražnja za potrošačkim kreditima snažno je opala (neto -11 posto), nasuprot bankarskim očekivanjima malog rasta (2 posto), što odražava slabiju potrošnju trajnih dobara i niže povjerenje potrošača. Za drugi kvartal 2026. banke očekuju daljnje padove potražnje za stambenim zajmovima (-20 posto) i potrošačkim kreditima (-9 posto).
Pristup bankama euro zone tržištima dužničkih vrijednosnih papira, novčanim tržištima i sekuritizaciji pogoršao se u prvom kvartalu 2026., a pogoršanje pristupa dužničkim vrijednosnim papirima najznačajnije je od prvog kvartala 2023. Banke za naredna tri mjeseca očekuju daljnje pogoršanje pristupa svim navedenim izvorima financiranja.
Omjeri neprihodonosnih zajmova (non-performing loans – NPL) i drugi pokazatelji kreditne kvalitete imali su neto restriktivan učinak na kreditne standarde za zajmove preduzećima i potrošačke kredite u prvom kvartalu 2026. Pritisak nadzornih i regulatornih zahtjeva te troškovi sanacije bilansa stanja doprinijeli su navedenom pooštravanju.
Kada je riječ o sekuritizaciji, gotovo polovina banaka euro zone koristi tradicionalnu ili sintetičku sekuritizaciju. Sintetički značajan prijenos kreditnog rizika (Synthetic Significant Risk Transfer – SRT) najčešće je citiran oblik sekuritizacije, a primarni motiv je oslobađanje kapitala za odobravanje novih zajmova. Privatni investicijski fondovi te osiguravajuća društva i penzioni fondovi istaknuti su kao najznačajniji investitori koji kupuju sekuritizovane zajmove, a slijede ih supranacionalne institucije, druge banke i ostale nebankovne financijske institucije. Sekuritizacija je u protekloj godini doprinijela podršci kreditnim volumenima u svim segmentima, posebno za zajmove preduzećima, dok je njen doprinos ublažavanju kreditnih standarda bio minimalan. Banke anticipiraju sve pozitivniji utjecaj sekuritizacije na kreditne volumene u narednoj godini.
Odluke ECB-a o ključnim kamatnim stopama imale su neutralan učinak na neto kamatni prihod banaka u proteklih šest mjeseci. Banke za naredna dva kvartala očekuju viši učinak na marže i niži učinak na volumene od odluka ECB-a o ključnim kamatnim stopama, uz pozitivan ukupni učinak na profitabilnost.
