Gasovod „Južna interkonekcija", osmišljen da poveže Bosnu i Hercegovinu sa terminalom za tečni prirodni gas na hrvatskom otoku Krku, mogao bi paradoksalno ugroziti sami europski put BiH. Projekat je strateški važan jer bi zemlji omogućio diverzifikaciju snabdijevanja i smanjio gotovo potpunu zavisnost od ruskog gasa — problem koji je EU postavila kao prioritet svim državama kandidatkinjama nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Problem koji je uznemirio Brisel nije sam gasovod, već način na koji je odabran investitor. U martu su bh. vlasti usvojile zakon koji je praktično, bez provođenja transparentnih procedura javne nabavke, imenovao kompaniju AAFS Infrastructure and Energy sa sjedištem u Sjedinjenim Državama kao realizatora projekta. Ta firma je osnovana tek krajem 2025. godine i, prema dostupnim informacijama, nema prethodnog iskustva u izgradnji gasovoda.
Uoči konačnog odobrenja sporazuma, ambasador EU u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreca uputio je pismo rukovodstvu zemlje u kojemu je pozvao vlasti da poštuju pravila EU. Soreca je naglasio da vlasti moraju „pažljivo razmotriti obaveze" iz Ugovora o Energetskoj zajednici pri izradi energetskih zakona te da je „ključno" da zakonodavstvo bude usklađeno sa preporukama Evropske komisije kako bi se zadržao napredak ka članstvu.
Ivana Korajlić iz Transparensi internešenela u BiH upozorila je da bi „izbjegavanje bilo kakvih transparentnih procedura i konkurencije" predstavljalo „veoma opasan" presedan. Po njenom mišljenju, kompanija AAFS Infrastructure and Energy izabrana je radi zadovoljavanja privatnih finansijskih interesa, a ne javnog dobra. „Zakoni krojeni po mjeri", kako ih naziva Korajlić, nisu u skladu sa standardima EU.
Korajlić je dodatno dovela u pitanje financijsku sposobnost kompanije, napominjući da nije jasno odakle bi došlo navodnih 1,5 milijardi dolara, odnosno oko 1,3 milijarde evra, predviđenih investicija, niti je li firma u stanju realizirati projekt te veličine. Korajlić je navela i da kompanija ima veze sa osobama bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trampu, što uz navodno lobiranje ukazuje da je politički uticaj možda imao ulogu u njenom izboru. DW je zatražio komentar od kompanije, ali odgovor nije stigao do trenutka objavljivanja.
Analitičarka Berta Lopez Domenek iz briselskog think-tanka European Policy Centre podsjetila je za DW da su formalni pregovori o pristupanju BiH Evropskoj uniji počeli 2024. godine, nakon što je zemlja status kandidata dobila 2022, a zahtjev za članstvo podnijela još 2016. Napredak je, međutim, višekratno zaustavljan zbog problema u upravljanju i neuspjeha u usklađivanju sa standardima EU. Domenek je naglasila da je nemogućnost BiH da usvoji potrebne zakone posljednjih godina dovela do toga da EU ublaži vlastite zahtjeve, ali da je „dobra vijest" što Brisel sada ostaje pri kritikama i ne snižava standarde u oblasti energetske bezbjednosti.
Kontroverza ima i konkretne finansijske posljedice. Bosna i Hercegovina riskirа gubitak skoro 374 miliona evra iz Plana rasta EU za zapadni Balkan ukoliko se sprovođenje dogovorenih reformi nastavi odlagati. Domenek je napomenula da se zamrzavanje sredstava u prošlosti pokazalo kao efikasan mehanizam pritiska na bh. vlasti.
I Domenek i Korajlić slažu se da ostaje nejasno hoće li intervencija EU biti dovoljna da promijeni tok projekta, ali ističu da bi promjena bila u interesu same Bosne i Hercegovine. Za Korajlić, ishod slučaja „Južna interkonekcija" pokazaće da li je prioritet zemlje usklađivanje sa standardima EU ili ispunjavanje tuđih privatnih interesa.
