Nikola Lero, doktorski istraživač migracija na Univerzitetu u Sheffieldu u Velikoj Britaniji, posvetio je svoj akademski i književni rad temama identiteta, pripadanja i sjećanja u dijaspori. Lero je istovremeno i asistent na tom univerzitetu te bosansko-srpski i jugoslovenski pjesnik čiji su rad i poezija oblikovani ličnim iskustvom ratnog djetinjstva i raseljavanja.
Ovogodišnji je dobitnik stipendije "Lejla Hairlahović-Hušić" koju dodjeljuje Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu. Stipendija je namijenjena akademskom istraživanju, a Lero je nagrađen za rad u kojem se bavi gubitkom i ponovnim stvaranjem vrtova i biljnog svijeta među raseljenim osobama. U fokusu njegova istraživanja je pitanje kako se svakodnevni pejzaži povezani s osjećajem doma obnavljaju i rekonstruiraju u novim sredinama nakon raseljavanja.
Lero je 16. aprila 2026. godine gostovao u emisiji "Novi dan" na N1 televiziji, gdje je govorio o pitanjima integracije i pripadanja s kojima se suočavaju osobe iz Bosne i Hercegovine nastanjene u inozemstvu. Njegova akademska pozicija na Univerzitetu u Sheffieldu, jednom od vodećih britanskih sveučilišta, te kombinacija naučnog i književnog angažmana čine ga prepoznatljivim glasom bosanske dijaspore u Velikoj Britaniji.
Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu osnovan je s ciljem dokumentiranja i čuvanja sjećanja na civile koji su odrastali u ratnim uvjetima tokom devedesetih godina. Stipendija koja nosi ime Lejle Hairlahović-Hušić nastavlja tu misiju podupiranjem akademskih istraživanja na temu raseljavanja i kolektivnog pamćenja.
Lerovo istraživanje o vrtovima i biljnom svijetu kao sredstvima rekonstrukcije doma u dijaspori otvara novo poglavlje u razumijevanju načina na koji raseljene osobe održavaju vezu s mjestima porijekla. Pitanje kako migranti i izbjeglice iznova grade osjećaj zakorijenjnosti u stranim sredinama relevantno je za brojna bosanska domaćinstva diljem Europe i šire.