Predsjednica Nordijskog pokreta za građansku BiH, Amina Agović-Argillander, izjavila je na nedeljnoj sjednici Circle 99 da institucije Bosne i Hercegovine moraju konačno uspostaviti sistemsku i kontinuiranu saradnju s dijasporom, te da se ne smiju baviti ovim pitanjem samo povremeno i formalno.
Agović-Argillander je naglasila da je dijaspora nerazdvojno vezana za Bosnu i Hercegovinu i da predstavlja značajan resurs koji zemlja do sada nije dovoljno iskoristila. Prema njenim riječima, dosadašnji pristup državnih institucija prema dijaspori bio je nesistematičan i nedosljedan, što je onemogućavalo izgradnju dugoročnih i stabilnih veza između iseljenika i matične domovine.
Na sjednici Circle 99 istaknuto je da uspostavljanje sistemske saradnje s dijasporom nije samo simboličan čin, već strateška potreba za razvoj Bosne i Hercegovine. Dijaspora svake godine u zemlju šalje značajne finansijske doznake, a potencijal za investicije, transfer znanja i stručnih kompetencija ostaje u velikoj mjeri neiskorišten zbog nedostatka odgovarajućih institucionalnih mehanizama.
Circle 99, kao intelektualni forum koji okuplja istaknute ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, redovno pokreće teme od ključnog značaja za budućnost zemlje. Pitanje odnosa države prema dijaspori već dugo je prisutno u javnoj debati, no konkretni koraci ka uspostavljanju formalnih i funkcionalnih kanala saradnje izostaju.
Amina Agović-Argillander posebno je apelovala na nadležne institucije da kreiraju jasne pravne i administrativne okvire koji bi dijaspori omogućili lakše učešće u privrednom i društvenom životu BiH. Naglasila je da bez sistemskog pristupa i bez konkretnih politika usmjerenih prema iseljenicima, Bosna i Hercegovina ne može računati na puni doprinos svojih građana u inostranstvu.
Sjednica je pokazala da postoji snažan konsenzus među sudionicima da je trenutni model odnosa između države i dijaspore neodrživ i da zahtijeva temeljitu reformu. Uspostavljanje posebnih tijela ili agencija zaduženih isključivo za saradnju s dijasporom, kao i digitalizacija administrativnih postupaka koji se tiču iseljenika, navedeni su kao mogući konkretni koraci u pravom smjeru.
