Evropska centralna banka (ECB) objavila je 1. juna 2026. godine rezultate svoje ankete o očekivanjima potrošača za april 2026. Anketa, provedena na uzorku od oko 19.000 odraslih ispitanika iz 11 zemalja eurozone, donosi zabrinjavajuće signale u pogledu ekonomskog rasta, pristupa kreditima i rashodnih pritisaka na kućne budžete.
Medijalna stopa percipirane inflacije za prethodnih 12 mjeseci porasla je u aprilu na 4,0%, u odnosu na 3,5% u martu. Istovremeno, medijalna inflacijska očekivanja za narednih 12 mjeseci ostala su nepromijenjena na nivou od 4,0%. Inflacijska očekivanja za tri godine unaprijed blago su smanjena — s 3,0% na 2,9% — dok su očekivanja za pet godina unaprijed ostala stabilna na 2,4%. Neizvjesnost oko kratkoročnih inflacijskih očekivanja zadržala se na povišenoj razini. Ispitanici s nižim primanjima i dalje u prosjeku izvještavaju o nešto višoj percipiranoj i očekivanoj inflaciji u odnosu na one s višim primanjima, dok mlađi ispitanici u dobi od 18 do 34 godine bilježe niže percepcije inflacije od starijih dobnih skupina.
Na strani prihoda i potrošnje, očekivanja potrošača za rast nominalnih prihoda u narednih 12 mjeseci pala su na 0,8% u aprilu, s 1,2% koliko su iznosila u martu. S druge strane, percipiran nominalni rast potrošnje u proteklih 12 mjeseci porastao je na 5,3% s 5,1%, a očekivani nominalni rast potrošnje za narednih 12 mjeseci povećan je na 4,3% s 4,1%. Ispitanici iz tri najniža dohodovna kvintila očekuju nešto viši rast potrošnje od onih iz dva najviša kvintila, što upućuje na veće rashodne pritiske na niže imućna domaćinstva.
Kada je riječ o ekonomskom rastu i tržištu rada, potrošači su postali negativniji u pogledu izgleda za narednih 12 mjeseci — očekivanja su pala na -2,2% u aprilu s -2,1% u martu. Ipak, očekivana stopa nezaposlenosti za 12 mjeseci unaprijed blago je smanjena, s 11,3% na 11,2%. Domaćinstva s nižim primanjima i dalje očekuju najvišu stopu nezaposlenosti (13,3%), a ona s višim primanjima najnižu (9,4%). Tromjesečni podaci pokazuju mješovite signale: nezaposleni ispitanici bilježe povećanu vjerovatnoću pronalaska posla u naredna tri mjeseca — s 30,1% u januaru na 32,1% u aprilu — dok zaposleni ispitanici izvještavaju o višoj očekivanoj vjerovatnoći gubitka posla, koja je porasla s 8,2% na 8,8% u istom periodu.
Na tržištu nekretnina i kreditnom tržištu, potrošači očekuju rast cijena nekretnina od 3,7% u narednih 12 mjeseci, što je nepromijenjeno u odnosu na mart. Ispitanici iz najnižeg dohodovnog kvintila očekuju rast od 4,0%, dok oni iz najvišeg kvintila očekuju 3,4%. Očekivane kamatne stope na hipotekarne kredite za 12 mjeseci unaprijed ostale su na razini od 4,9%, pri čemu domaćinstva s nižim primanjima očekuju stope do 5,6%, a ona s višim primanjima 4,4%.
Posebno zabrinjava trend pogoršanja pristupa kreditima. Neto udio domaćinstava koji izvještava o pooštrenim uvjetima kreditiranja u proteklih 12 mjeseci dostigao je najvišu razinu od februara 2024. godine. Slično tome, udio onih koji očekuju strože kreditne uvjete u narednom periodu dostigao je najvišu tačku od oktobra 2023. Udio potrošača koji su podnijeli zahtjev za kredit u protekla tri mjeseca pao je na 13,4% u aprilu, s 14,8% u januaru — što je najniži nivo od aprila 2023. godine.
Terensko istraživanje za aprilski talas ankete provedeno je između 2. aprila i 4. maja 2026. Naredni rezultati, za maj 2026., bit će objavljeni 26. juna 2026. Anketa se provodi na uzorku iz Belgije, Njemačke, Irske, Grčke, Španije, Francuske, Italije, Holandije, Austrije, Portugala i Finske, a njeni rezultati služe za analizu monetarne politike ECB-a.
