Federacija Bosne i Hercegovine u 2026. godini planira izdavanje euroobveznica u iznosu do 800 miliona eura na Londonskoj berzi, što bi predstavljalo najveći pojedinačni finansijski potez ovog entiteta u posljednjih nekoliko godina. Vlada FBiH donijela je konačnu odluku u okviru budžeta za 2026. godinu, a Ustavni sud FBiH prethodno je potvrdio ustavnost Zakona o dugu, čime su otklonjene posljednje pravne prepreke.
Ovaj korak direktan je nastavak historijskog debija FBiH na međunarodnom tržištu kapitala iz jula 2025. godine, kada je entitet po prvi put izdao euroobveznice u iznosu od 350 miliona eura s kamatnom stopom od 5,50 posto i rokom dospijeća 2030. godine. Emisija je izazvala izniman interes: investitori su ponudili ukupno 1,8 milijardi eura za obveznicu vrijednu samo 350 miliona, što znači da je bila preplaćena 5,1 puta. Obveznice kotiraju na glavnom tržištu Londonske berze, a joint lead manageri bili su Deutsche Bank, Merrill Lynch International i UniCredit Bank. Federalno ministarstvo finansija tom je prilikom saopćilo da emisija "označava prvo međunarodno zaduženje FBiH po tržišnim uvjetima" te da je snažan interes investitora potvrdio povjerenje u fiskalnu politiku entiteta.
Republika Srpska bila je prvi bosanskohercegovački entitet koji je izašao na Londonsku berzu, i to još 2018. godine emisijom od 300 miliona eura uz kamatnu stopu od 4,75 posto. Nakon druge emisije 2021. godine, RS je u martu 2026. izdala nove euroobveznice u iznosu od 500 miliona eura, nastavljajući aktivno zaduživanje na međunarodnom tržištu i izazivajući novu političku raspravu o fiskalnim nadležnostima entiteta.
Prema podacima Federalnog ministarstva finansija, ukupni dug FBiH na kraju 2024. godine iznosio je 3,3 milijarde eura, što odgovara omjeru dug-BDP od 18,8 posto — jednom od najnižih u Europi. Budžetski deficit za istu godinu bio je gotovo simboličan, svega 0,16 posto BDP-a, dok je realni rast BDP-a iznosio 2,8 posto. Kreditni rejting FBiH iznosi B3 prema agenciji Moody's i B+ prema S&P, obje s stabilnim izgledima, što ih svrstava u spekulativni rang. Više od 60 posto dosadašnjeg duga FBiH drže međunarodne finansijske institucije poput EIB-a, Svjetske banke i EBRD-a, uz povoljne kamatne stope između 0,5 i 2,5 posto i dugačke rokove otplate. Euroobveznice donose tržišnu kamatnu stopu od 5,50 posto, što je znatno skuplje, ali bez političkih uvjeta koje postavljaju multilateralni kreditori.
Izlazak na Londonsku berzu nosi konkretne prednosti: pristup globalnom kapitalu iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Amerike, diversifikacija izvora finansiranja, veća međunarodna vidljivost FBiH te visoki standardi finansijskog izvještavanja koje kotiranje na LSE zahtijeva. Međutim, postoje i ozbiljni rizici. Viša kamatna stopa znači da svaki milion eura košta između 30.000 i 50.000 eura godišnje više nego koncesionalni krediti. Prema dostupnim informacijama, značajan dio prikupljenih sredstava bit će usmjeren na transfere, otplatu postojećih obaveza i tekuće budžetske rashode, a ne nužno na razvojne investicije.
Za bosanskohercegovačku dijasporu, koja prema raspoloživim procjenama drži više od 12 milijardi KM na računima, nova emisija otvara direktnu mogućnost ulaganja: euroobveznice FBiH dostupne su za kupovinu na Londonskoj berzi. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u izvještaju za 2024. godinu predložilo je i posebno izdavanje obveznica namijenjenih isključivo dijaspori, za finansiranje razvojnih projekata u BiH. Ekonomistica Svetlana Cenić upozorava, međutim, da u FBiH stoji oko 12 milijardi KM, ili šest milijardi eura, takozvanog mrtvog kapitala koji se ne ulaže zbog korupcije i nefunkcionalnog domaćeg tržišta kapitala. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović bilježi da dijaspora gotovo uopće ne investira ni u nekretnine ni u proizvodnju, što je nekad bila uobičajena praksa. Politička nestabilnost i korupcija i dalje ostaju ključne prepreke koje odvraćaju potencijalne ulagače.
Kontinuirano zaduživanje po tržišnim stopama dugoročno može opteretiti javne finansije, posebno ako ekonomski rast ne prati dinamiku rasta duga. Svako moguće pogoršanje kreditnog rejtinga automatski bi povećalo cijenu budućih zaduživanja. Uspješan debi iz 2025. i ambiciozna emisija planirana za 2026. godinu svakako su signal da FBiH sazrijeva kao finansijski akter na evropskim tržištima kapitala, ali pitanja o namjeni i efikasnosti posuđenih sredstava ostaju otvorena i od presudnog su značaja za dijasporu koja razmatra ulaganje u domovinu.
