Idiličan bosanski krajolik, zelena brda, čist zrak i parcele "ključ u ruke" uz obećanje da će građevinska dozvola stići za mjesec dana — tako izgleda promotivni materijal na arapskom jeziku kojim kompanija Injazat Future, registrirana u Kuvajtu, godinama privlači kuvajtske i arapske kupce. Ono što promotivni materijal prešućuje: na većini tog zemljišta, po važećim bosanskim zakonima i prostornim planovima, ne može se graditi apsolutno ništa.
Istraga novinarske mreže BIRN i arapske istraživačke mreže ARIJ razotkriva sistematičan obrazac: prodaja poljoprivrednog, šumskog i zaštićenog zemljišta uz lažna obećanja o rezidencijalnoj gradnji, uz podršku fotografija s bosanskim zvaničnicima i sponzorstva lokalnih institucija kojima se gradi lažni kredibilitet.
Vlasnik kompanije Nayef Abu Shaibah redovito se na Instagramu i TikToku pojavljuje s bosanskim funkcionalnim osobama te Bosnu opisuje kao "stratešku investicijsku priliku" zbog budućeg ulaska u Evropsku uniju. Na istim profilima gomilaju se komentari oštećenih kupaca. "Nemojte im vjerovati. Kupio sam prije četiri godine, niko mi se nije javio", piše jedan. "Iz ličnog iskustva, kupio sam dva placa i duboko žalim", navodi drugi. "Zemlja je jeftina, ali gradnja je pravi problem", zaključuje treći.
Kuvajtski advokat Abdullah Alkhwash izjavio je za BIRN da je zastupao više klijenata u sličnim slučajevima. Jedan kuvajtski sud prošlog januara naložio je neimenonoj kompaniji da kupcu vrati ekvivalent od 32.500 eura, jer mu je prodano bosansko zemljište koje se pokazalo nepogodnim za gradnju. Drugi kuvajtski advokat, Fahad Al-Hadad, u avgustu 2024. objavio je javno video upozorenje: "Većina oštećenih su Kuvajtijanci, posebno u Bosni. To zemljište je poljoprivredno, ne stambeno."
Konkretan primjer nalazi se nedaleko od sela Dobro, četrdesetak kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Veliki kamen s natpisom "Injazat" — što na arapskom znači dostignuća — obilježava praznu iskrčenu površinu. Prije tri godine, bageri su snimani kako krče 18 hektara šume, što je ekvivalent 25 fudbalskih terena. Snimak je korišten kao promotivni materijal, a zemlja je podijeljena na parcele. Lokalni prostorni planovi, međutim, na većem dijelu te površine zabranjuju gradnju: klasificirano je kao poljoprivredno, šumsko ili zaštićeno područje vodnog izvora. Zeničko tužilaštvo zbog devastacije šume podiglo je dvije optužnice.
U Brezi je Abu Shaibahova druga kompanija prodavala parcele za 43 kuće i džamiju. Brežanski načelnik Vedad Jusić bio je nedvosmislen: "Zbog klizišta i šuma, to zemljište uopće nije pogodno za gradnju, niti je pravno moguće graditi na njemu." Nijedna kuća nije sagrađena.
Premda su postupci vlasti iznimno blagi, Abu Shaibah je u međuvremenu izgradio impozantnu mrežu veza. Njegov Instagram sadrži fotografije s načelnikom Visokog, ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kuvajtu, premijerom Zeničko-dobojskog kantona te istaknutim imenima bošnjačke politike. Osim toga, finansirao je fasadu zgrade Mešihata Islamske zajednice u Gračanici, sponzorisao lokalni fudbalski klub i ljetne igre u Hadžićima 2024. godine.
Aladin Abdagić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo CIN, navodi da je 2019. u Bosni poslovalo oko 1.600 kompanija s kapitalom s Bliskog istoka aktivnih u sektoru nekretnina. Sudski procesi su rijetki, a kazne simbolične. "Vlasnici bi prošli s verbalnim upozorenjem lokalnih vlasti, a radovi su zaustavljeni tek kad bi sagrađen veći dio planiranih vila", rekao je Abdagić.
Za sve koji iz dijaspore razmatraju ulaganje u bosanske nekretnine, poruka ove istrage je jasna: prije svake kupovine provjerite što piše u prostornom planu, zatražite dokaz o građevinskoj dozvoli i budite posebno oprezni prema ponudama koje obećavaju gradnju "ključ u ruke" u roku od mjesec dana — u zemlji gdje takvi postupci u pravilu traju znatno duže. Kamen s natpisom "dostignuća" i dalje stoji usred iskrčene šume, kao nijema opomena.
