Finansijska integracija u eurozoni znatno se poboljšala od kraja 2022. godine, pokazuje najnoviji izvještaj Europske centralne banke (ECB) pod naslovom "Financial integration and structure in the euro area", objavljen 7. maja 2026. godine. Ipak, uprkos napretku, sistemska fragmentacija nastavlja ograničavati puni potencijal jedinstvenog finansijskog tržišta EU.
Prema nalazima ECB-a, pokazatelji integracije zasnovani na cijenama i količinama porasli su iznad historijskih prosjeka. Ključni pokretači ovog napretka su trajno smanjenje premija rizika redenominacije te politički programi na nivou EU-a, uključujući program Next Generation EU. Prekogranična aktivnost povećana je u svim segmentima tržišta, što je doprinijelo većoj raspodjeli rizika i ojačalo otpornost finansijskog sistema eurozone.
Najvidljiviji napredak zabilježen je na tržištima dužničkih instrumenata i u međubankarskom kreditiranju. Prekogranično držanje dužničkih vrijednosnih papira, uključujući državne obveznice, poraslo je zahvaljujući poboljšanim fundamentima u pojedinim zemljama i normalizaciji bilance Eurosistema. Povećana aktivnost na međubankarskom tržištu, podstaknuta preraspodjelom viška likvidnosti, signal je manje fragmentiranog monetarnog okruženja.
Rastuća uloga nebankarskih finansijskih institucija dodatno je diversificirala kanale finansiranja i pojačala prekograničnu raspodjelu rizika. Sveukupno, pokazatelji raspodjele potrošačkog rizika ukazuju na to da je eurozona postala otpornija na ekonomske šokove.
Ipak, izvještaj upozorava da finansijski sistem eurozone i dalje ne ispunjava svoj puni potencijal u podupiranju dugoročnog rasta, inovacija i konkurentnosti. Vanjsko finansiranje ostalo je prigušeno u uvjetima visokih kamatnih stopa i slabog investicionog sentimenta, dok strukturna fragmentacija nastavlja kočiti integraciju tržišta dionica i efikasnu alokaciju štednje.
Posebno zabrinjavajući nalaz tiče se tržišta dionica: integracija je u padu od 2022. godine. Prekogranična ulaganja u dionice unutar eurozone stagniraju, a direktne strane investicije između zemalja eurozone pale su na historijski niske razine. Kućanstva u eurozoni i dalje drže veliki dio štednje u niskoprinosnim depozitima, dok se značajan dio ulaganja u dionice preusmjerava izvan EU.
Ovaj perzistentni "home bias" — sklonost ulaganju na domaćem tržištu — i dalje produbljuje jaz između visokog nivoa štednje u eurozoni i njenih investicionih potreba, ograničavajući dostupnost rizičnog kapitala za inovativna poduzeća.
ECB u izvještaju naglašava da je napredak u integraciji, veličini i efikasnosti unutar jedinstvenog tržišta neophodan kako bi se poboljšala konkurentnost evropskog finansijskog sektora, uključujući bankarski sektor. Nalazi su u skladu s ciljevima Europske komisije u okviru inicijative "savings and investments union", koja nastoji efikasnije usmjeriti europsku štednju u produktivna ulaganja putem integrisanijeg jedinstvenog tržišta finansijskih usluga.
Izvještaj je prezentiran na visokostručnoj konferenciji o evropskoj finansijskoj integraciji koja je 7. maja 2026. organizirana u Frankfurtu. ECB objavljuje ovaj dvogodišnji izvještaj u okviru debate o produbljivanju Europske ekonomske i monetarne unije, a pokazatelji finansijske integracije dostupni su u statističkom aneksu uz izvještaj.
