Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je rezultate poslovanja za prvo tromjesečje 2026. godine s neto dobiti od 153 miliona konvertibilnih maraka — skoro dvostruko više nego u istom periodu prethodne godine. Iza tog skoka kriju se dva ključna faktora: prihod od nevraćenih novčanica i rast vrijednosti zlatnih rezervi.
Rok za zamjenu starih novčanica nominala od 10, 20, 50 i 100 KM iz serija emitovanih između 1998. i 2009. godine istekao je 20. januara 2026. Ko do tog datuma nije donio zastarjele novčanice u banku — trajno je izgubio pravo na njihovu zamjenu. Iznos koji je ostao u ladicama, kovertama i zimskim jaknama — i u Bosni i u iseljeništvu, od Stuttgarta do Züricha — Centralna banka je knjižila kao prihod. Bruto iznos iznosio je 85 miliona KM, a nakon odbitaka za one koji su novčanice naknadno donijeli, neto prihod po osnovu takozvanog seignioragea iznosi 73 miliona KM. Taj iznos otprilike odgovara polovini godišnjeg budžeta jednog prosječnog kantona u Federaciji BiH.
Drugi značajan faktor rekordne dobiti je rast cijena zlata na svjetskom tržištu. Centralna banka drži 112.000 unci monetarnog zlata čija je vrijednost u prvom kvartalu porasla za deset posto — s 804 miliona KM na kraju prošle godine na 885 miliona KM. To znači da je vrijednost zlatnih rezervi narasla za 80 miliona KM u samo tri mjeseca, a da banka nije kupila ni jednu dodatnu uncu. Rast je posljedica globalnih geopolitičkih napetosti, slabljenja američkog dolara i intenzivnih kupovina zlata od strane centralnih banaka širom svijeta.
Ukupne devizne rezerve Centralne banke BiH iznose blizu 18 milijardi KM. Te rezerve osiguravaju nepromijenjenu vezanost konvertibilne marke za euro po kursu koji važi od 1997. godine — jedan euro za 1,95583 KM. Ukupni kapital institucije dostigao je 1,7 milijardi KM, što predstavlja rekord od osnivanja banke.
Ipak, nije svaki pokazatelj pozitivan. Prihod od kamata pao je sa 99 na 87 miliona KM u poređenju s istim periodom prošle godine. Razlog leži u politici Evropske centralne banke, koja svoju ključnu kamatnu stopu drži na dva posto, dok kratkoročni prinosi na depozite i obveznice i dalje opadaju. Za dijasporu koja drži ušteđevinu u eurima, to je relevantan signal — kamatne stope u Evropi ostaju niske, a perspektive značajnijeg rasta nisu ohrabrujuće dok ECB čeka povoljniji trenutak za promjenu monetarne politike.
Za bosanskohercegovačke povratnike, one koji planiraju kupovinu nekretnine ili redovno šalju doznake u domovinu, opći kontekst je stabilan. Kurs konvertibilne marke nije ugrožen, devizne rezerve su na rekordnoj razini, a sistem valutnog odbora funkcioniše bez potresa. Centralna banka nije najavila promjene u politici deviznog kursa niti u uslovima za slanje i razmjenu novca.
Ono što ostaje kao specifična crta ovogodišnjeg izvještaja jest 73 miliona maraka ostvarenih od novčanica koje se nikada nisu vratile. Novčanice koje su početkom i sredinom devedesetih godina krenule iz Bosne, rasute po džepovima i ladicama diljem Evrope — konačno su, tišinom propuštenog roka, postale prihod državne institucije. Rok je prošao. Zamjena više nije moguća.
