Bosna i Hercegovina ulazi u proljeće 2026. opterećena kontinuiranim rastom cijena goriva i osnovnih životnih namirnica, dok vlast ostaje bez konkretnih odgovora na sve izrazitije ekonomsko nezadovoljstvo građana.
Prema zvaničnim podacima Federalnog ministarstva trgovine od 16. aprila, prosječna maloprodajna cijena benzina 95 u Federaciji BiH iznosi 2,92 KM po litru, dok je dizel dostigao 3,68 KM. Rast je drastičan i kontinuiran: krajem februara benzin je koštao 2,32 KM, a dizel svega 2,35 KM — što znači da je dizel za nepunih dva mjeseca poskupio za više od jedne konvertibilne marke po litru. Na snazi ostaje odluka o maksimalnim maržama (0,06 KM za veleprodaju, 0,25 KM za maloprodaju), no federalni i kantonalni tržišni inspektori ne mogu zaustaviti pritisak koji dolazi s globalnih tržišta. Energetski stručnjak Almir Bečarević upozorava da bi cijene goriva u narednom periodu mogle porasti za dodatnih 10 do 20 feninga po litru, ako geopolitičke tenzije nastave pritiskati svjetska tržišta nafte.
Gorivo nije jedina kategorija koja pritišće kućne budžete. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija na godišnjem nivou u februaru 2026. iznosi 3,3 posto — ali taj prosjek skriva znatno oštrije udare u pojedinim kategorijama. Stanovanje i režijski troškovi skuplji su za 8,3 posto u odnosu na isti period prošle godine, restorani i hoteli za 6,7 posto, zdravstvo za 6,2 posto, a hrana i bezalkoholna pića za 3,9 posto. Prosječna primanja od oko 1.600 KM ne prate ovaj rast, ostavljajući većinu domaćinstava u sve nepovoljnijem položaju. Ekonomisti upozoravaju da bi daljnja nestabilnost na globalnom tržištu energenata mogla pokrenuti novi talas poskupljenja, koji bi se lančanom reakcijom prenio na transport i cijene hrane.
Za dijasporu koja šalje doznake u BiH, ovaj trend ima direktne posljedice. Novac koji stiže iz Njemačke, Austrije ili Švedske kupuje sve manje — a bez ulaska u SEPA zonu, dio tog novca i dalje "nestaje" na naknadama za međunarodne transfere. Dok inflacija grize s jedne strane, visoki troškovi slanja novca grizu s druge.
Pošaljite novac u BiH putem Wise
Transparentne naknade, realan kurs, jednostavna aplikacija. Bez skrivenih troškova.
Otvorite Wise račun besplatno →Usred ekonomskih pritisaka, Parlament Federacije BiH izglasao je u oba doma — Predstavničkom 8. aprila i Domu naroda 15. aprila — izmjene Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". Ključna novina: umjesto državne kompanije BH-Gas, nositelj investicije postaje američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, registrovana u Sarajevu kao potpuno vlasništvo američkog AAFS Infrastructure and Energy LLC. Radi se o projektu vrijednom 1,6 milijardi dolara, koji bi trebao donijeti plin sa zapada — iz pravca Hrvatske — i time smanjiti gotovo potpunu ovisnost BiH o ruskom gasu. Posebni izaslanik američkog Ministarstva energetike Joshua Volz, koji je nedavno boravio u BiH, izjavio je da Washington ovaj projekat smatra "strateškim prioritetom koji se razrađuje na najvišoj razini u Bijeloj kući i Vijeću za nacionalnu sigurnost". Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je usvajanje zakona porukom da je BiH "još jedan korak bliže pouzdanim isporukama gasa".
Ipak, put do prve kubne stope plina iz novog pravca još je dug. Otvoreno ostaje pitanje državne imovine, bez čijeg rješavanja projekt ne može biti u potpunosti implementiran. Potrebno je zaključiti ugovor između Vlade FBiH i investitora kojim bi bili definirani koncesioni odnosi i investicione obaveze, a potom i međudržavni sporazum s Hrvatskom — čiji nacrt tek prošle sedmice stigao u relevantno ministarstvo. Dragan Čović najavio je potpisivanje sporazuma do kraja aprila na Summitu triju mora u Dubrovniku, no analitičari upozoravaju da procedura može potrajati. Uz to, pred realizacijom projekta stoji još niz tehničkih koraka: određivanje tačaka interkonekcije, eksproprijacija zemljišta, pribavljanje građevinskih dozvola. EU je najavila prestanak uvoza ruskog gasa od 1. januara 2028. — što znači da sat otkucava.
Uz ekonomski pritisak, novi evropski sistem za registraciju putnika na granici — EES (Entry/Exit System) — od 10. aprila 2026. mijenja način na koji građani BiH putuju u Evropsku uniju. Sistem je sada potpuno operativan u svih 29 šengenskih država i zamjenjuje dosadašnje pečatiranje pasoša digitalnom evidencijom biometrijskih podataka: otisaka prstiju i fotografije lica. Za građane BiH to u praksi znači jedno — duža čekanja na granici.
Gužve su već zabilježene na svim frekventnim graničnim prelazima s Hrvatskom: Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška i Orašje. Šire u Evropi, situacija je još dramatičnija — na nekim aerodromima zabilježena su čekanja do četiri sata prvog dana pune primjene, a Portugal je privremeno suspendovao sistem na aerodromima u Lisabonu, Portu i Faru. Europske organizacije avio-kompanija ocjenjuju da se radi o "sistemskom neuspjehu", a ne pukim tehničkim poteškoćama — na aerodromu u Bruxellesu zabilježeno je više od 600 propuštenih letova u samo četiri dana. Evropska komisija najavljuje fleksibilnost za ljetnu sezonu, uz mogućnost privremene suspenzije kontrola tokom vršnih opterećenja.
Za dijasporu, EES donosi i jednu važnu dugoročnu promjenu: sistem prikuplja i čuva podatke o svakom prelasku granice narednih sedam godina, što znači strožiju primjenu pravila o 90 dana boravka u šengenskom prostoru unutar 180 dana. Oni koji su do sada računali na nekonzistentnost ručnog pečatiranja pasoša, više na to ne mogu računati. Uz EES, Evropska unija priprema i uvođenje ETIAS sistema — putne autorizacije za državljane zemalja bez viznog režima, uključujući BiH — koji se očekuje još u 2026. godini i koji će zahtijevati online prijavu i malu naknadu prije svakog putovanja.