DijasporaInvestNekretnine · Doznake · Povratak

Vijesti

Bosna i Hercegovina još uvijek izvan SEPA-e: godišnji gubici premašuju 100 miliona eura

Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od 100 miliona eura zbog neučlanjenja u SEPA platni sistem, a tehničke pripreme Centralne banke BiH završene su, dok ključni fiskalni zakoni još uvijek nisu usvojeni. Ovo posebno pogađa bosansku dijasporu, kojoj su troškovi slanja doznaka u BiH znatno viši nego što bi bili unutar SEPA zone. Hitno usvajanje preostalih zakonskih propisa jedini je način da BiH otkloni ovu skupu prepreku i ubrza svoju integraciju u evropske finansijske tokove.

Sarajevo Times·18. april 2026.
Bosna i Hercegovina još uvijek izvan SEPA-e: godišnji gubici premašuju 100 miliona eura

Bosna i Hercegovina i dalje nije članica Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), što zemlji svake godine donosi finansijske gubitke veće od 100 miliona eura. Iako je Centralna banka Bosne i Hercegovine završila tehničke pripreme za podnošenje zahtjeva za pristupanje, ključni pravni uvjeti još uvijek nisu ispunjeni, a donošenje neophodnih fiskalnih zakona i dalje kasni.

SEPA je integrirani platni sistem koji građanima i preduzećima u državama članicama omogućava obavljanje prekograničnih transakcija u eurima pod istim uvjetima kao i domaća plaćanja — brzo, jeftino i pouzdano. Trenutno u SEPA zoni sudjeluje 36 država, uključujući sve članice Evropske unije, ali i neke države koje nisu u EU, poput Norveške, Švicarske i Islanda.

Izostanak BiH iz ovog sistema posebno pogađa privredu i građane koji svakodnevno obavljaju transakcije s inostranstvom. Naknade za međunarodne transfere novca znatno su više nego za plaćanja unutar SEPA zone, što opterećuje kako fizička lica tako i privredne subjekte. Procjenjuje se da ukupni godišnji troškovi koje snose bh. korisnici zbog nepristupanja SEPA-i premašuju 100 miliona eura, a taj iznos kontinuirano raste s povećanjem obima prekograničnih plaćanja.

Centralna banka BiH završila je tehničku stranu procesa i ispunila proceduralne pretpostavke za podnošenje zvaničnog zahtjeva Evropskom platnom vijeću (EPC), tijelu koje upravlja SEPA okvirom. Međutim, pristupanje nije moguće bez odgovarajućeg zakonodavnog okvira. Ključni fiskalni zakoni koji bi trebali stvoriti pravne temelje za integraciju u SEPA sistem još uvijek nisu usvojeni na nivou države, što proces pristupanja drži u zastoju.

Pitanje SEPA integracije posebno je važno za bosansku dijasporu, koja svake godine u Bosnu i Hercegovinu šalje značajne iznose putem doznaka. Prema dostupnim podacima, doznake iz inostranstva čine znatan udio u bruto domaćem proizvodu BiH, a visoki troškovi transfera direktno umanjuju iznose koji stignu do primatelja. Ulaskom u SEPA zonu ti bi se troškovi drastično smanjili, a brzina i sigurnost transakcija povećale.

Pošaljite novac u BiH putem Wise

Transparentne naknade, realan kurs, jednostavna aplikacija. Bez skrivenih troškova.

Otvorite Wise račun besplatno →

Stručnjaci upozoravaju da svako dodatno odlaganje produbljuje ekonomsku štetu i usporava integraciju BiH u evropske finansijske tokove. Usklađivanje zakonodavstva s evropskim standardima i hitno usvajanje preostalih fiskalnih zakona ocjenjuju se kao prioritetni koraci koje nadležne institucije moraju poduzeti kako bi se proces konačno pokrenuo.

Bosna i Hercegovina je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a pristupanje SEPA-i smatra se jednim od važnih koraka na tom putu. Susjedne zemlje regiona koje su već postale SEPA članice bilježe uštede i veću atraktivnost za strane investitore, što dodatno naglašava cijenu neaktivnosti bh. institucija.

Originalni izvor: Sarajevo Times

Komentar redakcije

Šta ovo znači za dijasporu?

Ako ste ikada stajali u redu u Western Unionu u Malmöu ili Frankfurtu, samo da biste poslali novac majci za komunalije — znate koliko košta ta rečenica: „naknada za transfer". Ne u eurima. U osjećaju da sistem nije napravljen za vas.

BiH svake godine izgubi više od 100 miliona eura samo zato što nije u SEPA zoni. To nisu apstraktne statistike — to su doznake koje stignu okrnjene, preduzeća koja plaćaju više nego konkurencija iz Srbije ili Albanije, i mladi koji razmišljaju dvaput prije nego što otvore firmu koja radi s inostranstvom.

Tehnička strana je gotova. Centralna banka je uradila domaću zadaću. Ono što nedostaje nije znanje ni volja stručnjaka — nego potpis na zakonu koji čeka u nekoj ladici negdje između Bjelave i Pale. I dok ta ladica ostaje zatvorena, dijaspora plaća naknadu.

Susjedne države koje su ušle u SEPA postale su atraktivnije za investitore. BiH je i dalje izvan. Možda je najpoštaniji opis situacije upravo ovaj: ne radi se o tome da BiH ne može — radi se o tome da oni koji mogu to spriječiti, to i čine, tihim nečinjenjem.

☕ Podržite DijasporaInvest

Ako vam je ovaj portal pomogao, počastite nas kafom. Svaka podrška pomaže nam da nastavimo s radom.

Počastite nas kafom →

Dijaspora Digest

Sedmični pregled vijesti — direktno u vaš inbox. Besplatno.