Prema najnovijim procjenama, u inostranstvu živi gotovo isti broj Bosanaca i Hercegovaca kao i u samoj domovini. Većina njih finansijski pomaže porodicu, a zbirni iznos novčanih doznaka mjeri se u milijardama konvertibilnih maraka. Prema dostupnim podacima, samo u 2019. godini iznos doznaka u Bosni i Hercegovini dostigao je oko 2,7 milijardi KM, što čini otprilike osam posto bruto društvenog proizvoda zemlje. Ipak, nemali dio tih sredstava i dalje stiže neregulisanim kanalima — putem vozača autobusa i sličnih posrednika — što onemogućava precizno praćenje tokova novca.
U sklopu Programa za doznake i plaćanja, Svjetska banka je uz podršku Vlade Švicarske nedavno završila istraživanje o finansijskim navikama pošiljalaca i primalaca doznaka u BiH. Rezultati pokazuju da finansijska uključenost građana nije na zadovoljavajućem nivou: iako sve banke u zemlji nude usluge međunarodnog platnog prometa, većina građana doznake i dalje prima u gotovom novcu. Kao razloge za izbjegavanje bankarskih kanala, ispitanici navode nedovoljnu transparentnost usluga, nevoljko napuštanje ustaljenih navika, strah od novih tehnologija i nedostatak informacija.
Istraživanje je ujedno pokazalo da su cijena, brzina, sigurnost i pristupačnost usluga ključni faktori pri odabiru načina slanja novca. Iako je čak 70 posto ispitanika navelo da regulisani kanali imaju više prednosti od neregulisanih, polovina njih ipak ne koristi banke i finansijske servise redovno. Pandemija COVID-19 i s njom povezana ograničenja kretanja jasno su istakla manjkavosti neregulisanih puteva slanja novca, namećući potrebu za financijskom edukacijom i širom upotrebom dostupnih digitalnih alata.
Za one koji žele prelazak na regulisani sistem, prvi korak je otvaranje računa u jednoj od komercijalnih banaka u BiH. Nakon toga, primalac dobija IBAN broj i od banke traži takozvanu ino instrukciju za uplatu, koju potom prosljeđuje pošiljaocu u inostranstvu. Instrukcija mora sadržavati naziv i adresu banke primaoca, SWIFT kod, IBAN primaoca te ime, prezime i adresu primaoca. Pošiljalac sa tim podacima odlazi u svoju banku u inostranstvu i vrši uplatu.
Troškovi transfera sastoje se od naknade banke pošiljaoca, naknade banke primaoca, eventualnih troškova konverzije valute te administrativnih naknada. Na visinu troškova utiče i to koristi li se korespondentna banka — strana banka koja za račun domaće banke obavlja ugovorene poslove u inostranstvu. Korespondentno bankarstvo omogućava brže i jeftinije transfere. Većina banaka u BiH ima korespondentne banke u Austriji, Njemačkoj, Hrvatskoj, Italiji, Srbiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj i drugim zemljama. Preporuka stručnjaka je da primaoci zajedno s ino instrukcijom zatraže i podatak o korespondentnoj banci u zemlji iz koje novac stiže.
Pri izvršavanju naloga za plaćanje, pošiljalac bira jednu od tri opcije troškova: OUR — sve troškove snosi pošiljalac; SHA — troškovi se dijele između pošiljaoca i primaoca; BEN — sve troškove snosi primalac. Razumijevanje ovih oznaka ključno je za izbjegavanje neočekivanih odbitaka prilikom primanja doznake.
Digitalne finansijske usluge, odnosno mobilno i internet bankarstvo, nude dodatne prednosti: niže naknade, uštedu vremena i mogućnost obavljanja transakcija iz doma, bez posjete poslovnici. Većina komercijalnih banaka u BiH već nudi ove usluge. Stručnjaci ističu da svladavanje mobilnog bankarstva ne zahtijeva posebna tehnička znanja — ko zna rukovati pametnim telefonom, brzo će ovladati i aplikacijom za bankarstvo.
Aktivnosti finansijske edukacije korisnika i pošiljalaca doznaka provodi Centralna banka BiH u saradnji s Programom za doznake i plaćanja kojeg implementira Svjetska banka uz podršku Vlade Švicarske. Podaci Centralne banke BiH o novčanim transferima dostupni su na kvartalnoj osnovi na web stranici www.cbbh.ba.