Nova Željezara Zenica, jedan od posljednjih velikih čeličnih kombinata u Bosni i Hercegovini, obustavila je proizvodnju nakon više od 130 godina rada. Stotine radnika upućeno je na prinudni godišnji odmor, dok skoro dvije hiljade zaposlenih strahuje od gubitka radnih mjesta. Kriza prijeti lančanom reakcijom koja bi mogla pogoditi i do 500 kooperantskih firmi.
Generalni direktor kompanije Ahmed Hamzić nije krio emocije: „Nažalost, nismo uspjeli. Sav uloženi trud je poraz, ne samo za mene, nego i za ove ljude ovdje. Ovo je najteži dan i najveći poraz u mom životu." Nova Željezara prošle je godine poslovala s gubitkom od gotovo 97 miliona konvertibilnih maraka. Iako je minus u tekućoj godini donekle smanjen, opstanak na otvorenom tržištu nije bio moguć zbog konkurencije iz Azije i dampinških cijena.
Uprava kompanije dodatno zamjera inertnost Vlade Federacije BiH. „I nakon šest mjeseci, Vlada Federacije BiH sa nama komunicira preko medija, a bh. privredu pokušava spasiti saopštenjima", izjavio je Hamzić. Ključni problem leži u tome što Savjet ministara BiH u nekoliko navrata nije usvojio Odluku o zaštiti domaće proizvodnje čelika. Prema dostupnim informacijama, ministri iz HDZ-a BiH glasali su protiv takvih mjera. Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto (HDZ BiH) dovela je u pitanje brzinu efekta eventualnih zaštitnih mjera: „Recite mi, kada bismo mogli očekivati efekte da bi se eventualno pomoglo takvoj jednoj kompaniji, kao što je Željezara."
Sindikati i stručnjaci upozoravaju na sistemske posljedice. Kenan Mujkanović iz Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona naglašava: „Sve države u regionu i svijetu na razne načine štite svoju industriju čelika. Kvotama, carinama, subvencijama i pomoći. Jer je industrija čelika temelj cijele privrede. Bez vlastitog čelika, BiH nije suverena država." Predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović ocijenio je da je BiH izgubila najvećeg izvoznika te da će se to odraziti na cjelokupnu industriju. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić upozorila je da će „posljedice biti katastrofalne i osjetiće se na svemu", te da se dovodi u pitanje sva industrija naslonjena na željeznice.
Kriza u Zenici dio je šire industrijskog sloma. Krajem 2025. godine u stečaj je otišla lukavačka Koksara (ranije GIKIL), čime je visoka peć u Zenici ostala bez domaće sirovine. Sredinom 2025. kompanija Pavgord, na čelu s biznismenom Gordanom Pavlovićem, preuzela je bivše ArcelorMittalove pogone u Zenici i rudnik Ljubiju u Prijedoru. Međutim, samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja, prijedorski rudnik ušao je u stečajni postupak. Radnici su stupili u štrajk glađu, a radnica Milena Ćurić izjavila je: „Dovedeni smo do zida. U Prijedoru više nema rudarstva." Vlada Republike Srpske privremeno je ugasila krizu osiguravši šest miliona maraka za otpremnine.
Vlada Federacije BiH želi izbjeći stečaj Željezare i nada se stabilizaciji kompanije kroz proces konsolidacije i restrukturiranja, prepoznavši Energoinvest kao operativnog nosioca tog procesa. „Umjesto stečaja, Vlada FBiH pokreće proces konsolidacije i restrukturiranja sa ciljem očuvanja proizvodnje, radnih mjesta i stabilnosti domaće industrije", navodi se u saopštenju Vlade. Visoka peć bit će zasuta koksom, što tehnički ostavlja mogućnost ponovnog pokretanja u budućnosti.
Sindikat metalaca Federacije BiH najavio je proteste pred zgradama Vlade FBiH i Savjeta ministara 30. aprila, zahtijevajući hitno usvajanje zaštitnih mjera i preciznog plana djelovanja. Predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić poručio je: „Mi ćemo možda i naći posao, otići ćemo u Evropu. Ali tada će političari morati objasniti penzionerima zašto nema penzija. Kada za jedan dan preko hiljadu ljudi ostane bez posla, to je pogubno za državu."