Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je sveobuhvatan set finansijskih zakona koji uvodi institut osnovnog bankarskog računa za građane, reguliše elektronski novac i otvara put prema integraciji BiH u europski SEPA sistem plaćanja. Paket propisa pripremilo je Federalno ministarstvo financija na čelu s ministrom Tonijem Kraljevićem, a obuhvata Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o računima za plaćanje, te izmjene Zakona o bankama i Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga.
Osnovni račun namijenjen je svim fizičkim licima koja imaju zakonit boravak u Federaciji BiH, a kod nijedne banke nemaju otvoren račun za platni promet. Prema odredbama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, usluge obuhvaćene ovim računom uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, uplatu i isplatu gotovog novca, prijenos sredstava direktnim zaduženjem, korištenje platne kartice uključujući internetska plaćanja, te odobrenja i trajne naloge. Banka je dužna zahtjev odobriti ili odbiti najkasnije u roku od deset radnih dana, a prethodno mora provjeriti postoji li već otvoren račun kod druge banke. Ukoliko takav račun postoji, zahtjev će biti odbijen osim ako podnosilac dostavi izjavu da će postojeći račun biti ugašen.
Pregled trenutnih naknada na tržištu pokazuje da su građani Federacije BiH do sada plaćali osjetne iznose za vođenje tekućih računa. Intesa Sanpaolo Banka naplaćuje 3,49 KM mjesečno za tekući račun, odnosno 1,90 KM za osnovni račun koji već postoji u njihovoj ponudi, uz sedam transakcija do 100 KM i besplatnu debitnu karticu. ASA Banka tekući račun naplaćuje 3,99 KM, a osnovni 2,00 KM mjesečno, s besplatnom debitnom karticom i mobilnim bankarstvom. UniCredit Banka ima najnižu naknadu za tekući račun od 1,99 KM, no mobilno bankarstvo naplaćuje zasebno — 2,50 KM mjesečno. Za pravna lica, i Sparkasse i Raiffeisen Banka naplaćuju vođenje transakcijskog računa 19,90 KM, s naknadama po transakciji od 0,50 KM za interne i do 5,00 KM za RTGS prijenose.
Ministar Kraljević ocijenio je da ovaj set zakona predstavlja strateški iskorak Federacije prema Europskoj uniji i najcjelovitiju reformu platnog i financijskog zakonodavstva u novije doba. Cilj je, kako je naglasio, uspostaviti moderan, siguran i tehnološki napredan platni sistem usklađen s europskim standardima.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se radikalno pojeftinjenje bankarskih usluga ne treba prečekivati. Nekoliko je razloga za oprez. Kao prvo, određene banke već sada nude osnovni račun po cijenama između 1,90 KM i 2,00 KM, što znači da zakon u velikoj mjeri formalizira postojeću praksu, a ne uvodi suštinski novu cjenovnu razinu. Kao drugo, osnovni račun nosi ograničen broj transakcija — primjerice, samo sedam transakcija do 100 KM u slučaju Intesa Sanpaolo Banke — zbog čega će građani s aktivnijim finansijskim poslovanjem i dalje biti primorani koristiti skuplje standardne račune. Kao treće, usluge koje mnogi smatraju neophodnima, poput mobilnog i internetskog bankarstva te podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka, nastavit će se naplaćivati zasebno. Konačno, historijat izmjena bankarskih tarifa u BiH pokazuje da su banke dosad uglavnom uspijevale naknadu za izgubljen prihod prebaciti na druge stavke, pozivajući se na rastuće operativne troškove, IT infrastrukturu i sve složenije regulatorne zahtjeve.
Za dijasporu posebno su relevantne dvije novine. Novi zakoni uvode institut elektronskog novca u zakonodavstvo Federacije, čime se stvaraju uvjeti za razvoj fintech sektora i digitalnih finansijskih usluga. Važnija je, međutim, najava mogućeg ulaska BiH u SEPA — Jedinstveno područje plaćanja u eurima. Pristupanje SEPA-i znatno bi pojeftinilo međunarodne transfere novca, što bi neposredno koristilo velikom broju porodica koje redovno primaju doznake iz inostranstva.
Među praktičnim novinama vrijedi istaknuti i mogućnost podizanja gotovine direktno na kasama u supermarketima i prodavnicama, po uzoru na praksu prisutnu u pojedinim europskim zemljama i regionu. Ova mjera posebno je značajna za manje sredine u kojima bankomatska mreža nije dovoljno razvijena. Cjelokupni reformski paket stupa na snagu nakon objave u službenim glasilima, a nadležna tijela i poslovne banke imat će određeni prijelazni period za usklađivanje s novim propisima.
