Gotovo da nema sedmice bez novog nezvaničnog dokumenta, prijedloga ili inicijative koja nastoji odgovoriti na pitanje kako što bolje iskoristiti politiku proširenja Evropske unije u vremenu kada geopolitika zauzima prvo mjesto na evropskoj agendi. EU institucije, države članice i brojni think-tankovi uključili su se u ovu debatu, proizvodeći obilje pojmova i koncepata kojima se nastoji odgovoriti na potrebu za kreativnim pristupom proširenju.
Jedan od tih koncepata jeste takozvani model faznog pristupanja, poznat u stručnim krugovima kao Staged Accession Model. Ovaj model, koji je nastao prije pet godina, predlaže postepenu integraciju kandidatskih zemalja u evropske strukture i politike, umjesto tradicionalnog pristupa po kojemu se punopravno članstvo dodjeljuje tek nakon ispunjenja svih uvjeta odjednom.
Prema pisanju portala European Western Balkans, koji prati proces evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana, interes za ovakve alternativne modele značajno je porastao u posljednjih nekoliko godina, naročito nakon ruske agresije na Ukrajinu i novog geopolitičkog pritiska na evropski kontinent. Proširenje EU, koje je dugi niz godina bilo marginalizovano tema u Briselu, ponovo je dospjelo u središte političkih rasprava.
Model faznog pristupanja u svojoj osnovi podrazumijeva da kandidatske zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, mogu postupno dobivati pristup pojedinim politikama, tržištima i fondovima EU razmjerno napretku koji ostvaruju u reformskim procesima. Na taj način, zagovornici ovog modela tvrde, moguće je i kandidatskim zemljama pružiti konkretne beneficije integracije, i državama članicama EU olakšati upravljanje procesom proširenja.
Pet godina od njegovog nastanka, model je i dalje predmet intenzivnih akademskih i političkih debata. Kritičari upozoravaju da fazni pristup može poslužiti kao izgovor za odlaganje punopravnog članstva, dok pristalice ističu da je u trenutnoj geopolitičkoj konstelaciji ovakav model pragmatičan i realan odgovor na složenost procesa integracije.
Za Bosnu i Hercegovinu i njenu dijasporu razasijanu po zapadnoevropskim zemljama, razvoj politike proširenja EU od posebnog je značaja. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidatske zemlje za članstvo u EU u decembru 2022. godine, što je označilo historijski korak na putu evropskih integracija. Ipak, napredak u ispunjavanju reformskih uvjeta i dalje je spor, a politička nestabilnost ostaje jedna od ključnih prepreka.
U širem kontekstu, debate o modelu faznog pristupanja odvijaju se paralelno s nizom drugih inicijativa koje se razmatraju na nivou EU, uključujući prijedloge o reformi samog procesa pristupanja, jačanju vladavine prava kao centralnog kriterija, te o načinima na koje bi kandidatske zemlje mogle participirati u radu određenih tijela i programa EU još prije formalnog sticanja punopravnog članstva.
Koliko će model faznog pristupanja ili njemu slični koncepti zaista oblikovati budućnost politike proširenja, ostaje otvoreno pitanje. Ono što je izvjesno jeste da geopolitički pritisci, posebno nestabilnost uzrokovana ratom u Ukrajini i rastućim uticajem vanjskih aktera na Balkanu, tjeraju EU da iznova promišlja tempo i mehanizme integracije zemalja ovog regiona.
