Federacija Bosne i Hercegovine priprema novi zakon o notarskoj službi čije usvajanje bi trebalo donijeti izmjene u regulaciji ovog segmenta pravnog poslovanja. Uz novi zakon, očekuje se i donošenje nove Tarife o nagradama i naknadama notara, koja bi zamijenila dosadašnju tarifu objavljenu u Službenim novinama FBiH. Međutim, uprkos najavama modernizacije, ne očekuje se da će usluge notara postati jeftinije.
Prema važećim propisima, notari su obavezni primjenjivati propisanu tarifu u svakom pojedinačnom slučaju, a ugovaranje naknada u iznosima višim ili nižim od propisanih izričito je zabranjeno. Svaki dogovor suprotan tarifi smatra se ništavim, a notar koji postupa suprotno čini povredu službene dužnosti. Nagrade se određuju prema vrijednosti predmeta pravnog posla, prema utrošenom vremenu ili u fiksnom iznosu, a osnova za obračun je po pravilu stvarna prometna vrijednost predmeta notarske isprave.
Važeća tarifna skala predviđa sljedeće iznose: do 2.500 KM nagrada iznosi 100 KM; od 2.501 do 5.000 KM nagrada je 130 KM; od 5.001 do 10.000 KM iznosi 170 KM; od 10.001 do 20.000 KM nagrada je 220 KM; od 20.001 do 50.000 KM iznosi 270 KM; od 50.001 do 75.000 KM nagrada je 300 KM; a od 75.001 do 100.000 KM iznosi 320 KM. Za poslove čija vrijednost prelazi 100.000 KM notar obračunava dodatnih 30 KM za svakih započetih 100.000 KM iznad tog praga, pri čemu ukupna nagrada ne može premašiti 1.800 KM. U ovu nagradu uključeni su i troškovi ovjere notarskog akta, ovjere potpisa te izdavanja otpravaka i prepisa ako se izdaju neposredno po sastavljanju akta.
Razlozi zbog kojih se ne očekuje pojeftinjenje su višestruki. Notarske nagrade u Federaciji BiH godinama su relativno stabilne, a svako značajnije smanjenje tarifa nailazilo bi na otpor notarske struke. Notarske komore tradicionalno zastupaju interese svojih članova, a prijedlozi za smanjenje naknada rijetko dobivaju podršku. Notari kao argument navode rastuće operativne troškove — zakup poslovnog prostora, stručno usavršavanje, osiguranje od profesionalne odgovornosti te sve složenije administrativne i tehničke zahtjeve propisane zakonom.
Usporedba s regionom dodatno potkrepljuje ovu procjenu. Notarske usluge u susjednim zemljama generalno su skupe, a usklađivanje s europskim standardima češće ide u smjeru povećanja nego smanjenja cijena. U zemljama članicama Europske unije notarske naknade često su znatno više nego u BiH, što se navodi kao argument za održavanje konkurentnosti i kvalitete usluga. Historijski gledano, svaka izmjena tarifa u BiH rezultirala je ili očuvanjem postojećih iznosa ili njihovim korekcijama prema gore, uz obrazloženje inflacije i rasta životnih troškova.
Što se tiče sadržaja budućeg zakona, detalji prijedloga još nisu konačno utvrđeni. Očekuje se, međutim, da će novi propis preciznije regulirati pravo notara na akontaciju — trenutno do 50 posto očekivane nagrade — obavezu izdavanja specificiranih računa, postupak u slučaju spora o visini nagrade te odgovornost notara za greške, uključujući obavezu vraćanja nagrade ako je isprava nevažeća zbog krivice notara. Regulisaće se i solidarna odgovornost više stranaka za plaćanje nagrade.
Za pripadnike bosanske dijaspore koji planiraju kupovinu nekretnina, sklapanje ugovora o zakupu poslovnih prostora ili druge pravne poslove u BiH, preporučuje se da pri planiranju budžeta računaju s važećim tarifama kao minimalnom referencom. Budući da se smanjenje notarskih naknada ne očekuje, realna procjena ukupnih troškova transakcije trebala bi uključivati ove izdatke u punom iznosu.
Prije pokretanja bilo kakvog pravnog posla, preporučuje se provjera važeće tarife direktno kod nadležnog notara ili putem Notarske komore Federacije BiH, kako bi se izbjegli nepredviđeni troškovi. Važno je imati na umu da su notarske nagrade fiksno propisane te da pregovaranje o cijeni nije moguće. Dok novi zakon ne bude usvojen, jedini relevantan okvir za obračun notarskih usluga u Federaciji BiH ostaje tarifa iz 2013. godine.
