Čak 81 posto građana Njemačke smatra da je ekonomsko bogatstvo u zemlji nepravedno raspodijeljeno, dok samo 15 posto drži postojeće stanje pravednim. To su rezultati reprezentativne ankete instituta infratest dimap provedene za ARD-ovu akciju „Deine Meinung zählt!" („Tvoje mišljenje je važno!"), u kojoj je u travnju anketirano 2.084 punoljetnih osoba starijih od 16 godina. Više od 70.000 dodatnih građana sudjelovalo je putem internetske platforme.
Osjećaj nepravde prisutan je u svim dobnim i prihodovnim skupinama. „Poznajem mnogo ljudi koji si ne mogu priuštiti stan, unatoč poslu", izjavio je Yves Brisch iz Dresdena. Mnogi sudionici ankete kritizirali su i porezna opterećenja. „Srednji sloj i ljudi sa slabijim primanjima nose cijeli teret", navela je Reena Kusche iz okruga Rems-Murr u Baden-Württembergu. Posebno je naglašena nejednakost između istoka i zapada zemlje. Yvonne Lichnok iz okruga Görlitz u Saskoj istaknula je strukturni problem: „Na istoku se privatna svojina tek mora – i još se mora stvoriti."
Kao odgovor na neravnomjernu raspodjelu bogatstva, 64 posto ispitanika podržava povratak poreza na imovinu, koji se ne ubire od 1997. godine. Mjeru podržavaju pristaše Ljevice, Zelenih i SPD-a, ali i šest od deset pristaša CDU-a i CSU-a, dok su pristaše AfD-a većinom protiv. Povećanje poreza na velika nasljedstva smatra ispravnim 61 posto ispitanika. Trenutačno su nasljedstva do 500.000 eura za bračne partnere, odnosno do 400.000 eura za djecu, oslobođena poreza.
Pitanja pravednosti građani povezuju i s temom useljavanja. Dvije trećine ispitanika smatra da bi migranti trebali primati socijalne naknade tek nakon duljeg rada u Njemačkoj. Komisija za socijalnu državu već je u siječnju saveznoj vladi preporučila vezivanje pristupa socijalnim davanjima za državljane EU-a uz opsežnije zaposlenje, no provedba takve mjere dotiče se načela slobode kretanja radnika unutar EU-a.
Vladina najava opsežnih socijalnih reformi naišla je na podijeljene reakcije. Svega 47 posto ispitanika razumije ideju osobnih odricanja radi osiguranja socijalnih sustava, dok jednako toliko to ne može prihvatiti. Pritom postoje izrazite regionalne razlike: dok u Baden-Württembergu i sjevernim saveznim zemljama tijesne većine pokazuju razumijevanje za odricanja, u Saskoj, Saskoj-Anhalt i Tiringiji odbijanje (60 posto) dvostruko je veće od prihvaćanja (31 posto). „Naše se društvo sve više udaljava od zajednice solidarnosti", upozorio je Klaus Raab iz Hildburghausena u Tiringiji.
Što se tiče konkretnih rezova u socijalnim sustavima, polovica ispitanika načelno ih odbacuje. Rezove u osiguranju za nezaposlene ispravnima smatra svaki treći ispitanik, dok je potpora rezovima u zdravstvenom, mirovinskom i osiguranju za dugotrajnu skrb minimalna.
Posebno osjetljivo pitanje ostaje mirovinska reforma koju kancelar Friedrich Merz (CDU) namjerava pokrenuti još ove godine. Do kraja lipnja nadležna komisija trebala bi predstaviti prijedloge. Široku podršku ima ideja uključivanja državnih službenika, samostalnih poduzetnika i političara u zakonsko mirovinsko osiguranje – 86 posto ispitanika to smatra ispravnim. Dvije trećine podržava model jačeg vezivanja mirovine uz godine uplaćivanja doprinosa, kakav postoji u Francuskoj i Španjolskoj. Nasuprot tome, 64 posto odbacuje vezivanje dobi za odlazak u mirovinu uz očekivani životni vijek, a sedam od deset ispitanih protivi se radikalnom smanjenju zakonske mirovine po uzoru na američki model.
Merz je prošle nedjelje izazvao kritike izjavom da će zakonsko mirovinsko osiguranje u budućnosti „u najboljem slučaju predstavljati temeljnu zaštitu u starosti", da bi potom pojasnio: „S nama neće biti smanjenja zakonskih mirovina." Načelno, relativna većina od 42 posto građana smatra najvažnijim da onaj tko više doprinosi treba i više zarađivati, 32 posto zagovara pravednu raspodjelu prihoda i imovine, a 23 posto prioritet daje potrebama najugroženijih.