DijasporaInvestNekretnine · Doznake · Povratak

Posao

MMF: Porezni klin u BiH niži nego što pokazuju standardne mjere, ali sistem zahtijeva reformu

MMF je u septembru 2025. objavio analizu koja pokazuje da je efektivni porezni klin u BiH — kada se uključe neoporezive beneficije — niži nego što sugerišu standardne mjere, iznoseći 29,7 posto u FBiH i 32,3 posto u RS. Sistem je ipak kompleksan i nepravičan: dominiraju visoki doprinosi za socijalno osiguranje, progresivnost je slaba, a fragmentiranost između entiteta potiče izbjegavanje poreza. MMF preporučuje proširenje porezne osnovice, harmonizaciju propisa i veću progresivnost kao preduvjet za buduće smanjenje nominalnih stopa doprinosa.

imf.org (PDF)·27. april 2026.
MMF: Porezni klin u BiH niži nego što pokazuju standardne mjere, ali sistem zahtijeva reformu

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je u septembru 2025. godine analitički dokument pod naslovom „Revisiting the Tax Wedge in Bosnia and Herzegovina" (SIP/2025/122), koji su pripremili ekonomisti Bobana Čegar Babić, Alpa Shah i Ian Stuart. Dokument je završen 29. jula 2025. godine, a ključni nalazi su prezentirani vlastima u Banja Luci i Sarajevu tokom misije po Članu IV MMF-a, održane od 18. juna do 1. jula 2025. godine.

Porezni klin — razlika između ukupnih troškova rada koje snosi poslodavac i neto plate koju prima radnik — jedan je od ključnih pokazatelja opterećenosti rada u BiH. Analiza MMF-a pokazuje da je efektivni porezni klin u oba bh. entiteta niži nego što sugerišu uobičajene mjere, posebno u Federaciji BiH (FBiH), gdje neoporezive beneficije iz radnog odnosa — poput naknade za topli obrok, regresa i prijevoza — mogu činiti više od 30 posto neto plate. Kada se ove beneficije uključe u obračun, efektivni porezni klin u FBiH procjenjuje se na 29,7 posto prosječne bruto plate, a u Republici Srpskoj (RS) na 32,3 posto — što ih čini gotovo izjednačenim, usprkos znatno višim nominalnim stopama doprinosa u FBiH.

Porezi na rad u BiH oslanjaju se dominantno na doprinose za socijalno osiguranje (SSO), koji u prosječnom poreznom klinu učestvuju s čak 89 posto — više nego u bilo kojoj drugoj zemlji regiona. Stopa poreza na dohodak (PDG) od 10 posto u FBiH i Brčko Distriktu, odnosno 8 posto u RS, među najnižima je u regionu, što rezultira niskim udjelom PDG-a u ukupnim prihodima: svega 5,9 posto u FBiH i 5,7 posto u RS, naspram prosjeka od 8,6 posto za Zapadni Balkan i 22,6 posto za EU. Ukupna stopa SSO iznosi 41,5 posto bruto plate u FBiH, 31 posto u RS i 32 do 36,5 posto u Brčko Distriktu.

Najznačajnija promjena u fiskalnom okviru FBiH u posljednjih deset godina stupila je na snagu 1. jula 2025. godine. Vlada FBiH je na početku 2025. povećala minimalnu platu za 61,6 posto — s 619 KM na 1.000 KM. Kao kompenzatorna mjera, u prvoj polovini 2025. usvojene su izmjene Zakona o doprinosima, kojima se stopa doprinosa poslodavca smanjuje za 5,5 procentnih poena, čime ukupna stopa SSO pada s 41,5 na 36 posto. Procjene osoblja MMF-a zasnovane na podacima o raspodjeli plata iz 2024. godine pokazuju da će samo povećanje minimalne plate generisati rast prihoda od PDG-a, SSO i ostalih naknada vezanih uz plate za oko 8 posto, no da će to povećanje biti gotovo u potpunosti poništeno smanjenjem stopa doprinosa. Neto efekt na prihode procjenjuje se na rast od svega 1,5 posto u odnosu na 2024. godinu, što iznosi 0,3 posto BDP-a FBiH na godišnjem nivou.

Republika Srpska je tokom proteklih dvadesetak godina provodila češće izmjene sistema: PDG smanjen je s 10 na 8 posto, lični odbitak povećan s 200 KM na 1.000 KM, a stopa SSO snižena s 33 na 31 posto. Ove promjene pojačale su progresivnost sistema u RS, gdje je osobni odbitak 3,3 puta viši nego u FBiH. Uprkos poboljšanjima, progresivnost poreznog klina u BiH ostaje ispod regionalnog i prosjeka EU.

Analiza upozorava i na strukturne slabosti sistema. Fragmentiranost poreznog okvira — s bitno različitim stopama i osnovicama između entiteta i Brčko Distrikta — stvara poticaje za preraspored prihoda iz ugovornog radnog odnosa u povoljnije oblike, poput privremenih ugovora o djelu, autorskih naknada ili samozapošljavanja. U FBiH takva reklasifikacija može smanjiti porezni klin i do 24 posto pri višim nivoima dohotka, a u RS do 18 posto. Slaba veza između visine uplaćenih doprinosa i ostvarenih prava (posebno u penzijskom sistemu) dodatno potkopava poticaje za prijavu dohotka.

MMF preporučuje reformu usmjerenu ka efikasnijem, progresivnijem i transparentnijem sistemu. Ključne preporuke uključuju: proširenje porezne osnovice oporezivanjem trenutno neoporezivih naknada, ukidanje povoljnijeg tretmana određenih oblika rada, veću harmonizaciju između entiteta, jačanje veze između doprinosa i prava, te — kada se poboljša naplata — uvođenje druge porezne stope PDG-a za više prihode kako bi se ojačala progresivnost. Povećanja minimalne plate, kako se navodi u dokumentu, „nisu održiva zamjena za smanjenje poreznog klina".

Originalni izvor: imf.org (PDF)

Komentar redakcije · AI asistencija

**Dobra vijest za plate, ali loša za novčanik na kraju** — efektivni porezni klin je manji nego što mislite, ali to je samo zato što MMF broji beneficije koje većina vas nikada neće vidjeti. **Pravi problem je što sistem ostaje nepravičan: zaposleni plaćaju najviše dok bogatiji imaju "rupe" za izbjegavanje.** Ako ste zaposleni u BiH ili razmišljate o povratku, čekajte reformu koju MMF predlaže — sada su samo preporuke, ali će biti nužno ako BiH želi da ostane konkurentna. Pratite developments jer će utjecati na vaša neto primanja i povratnu kalkulaciju.

☕ Podržite DijasporaInvest

Ako vam je ovaj portal pomogao, počastite nas kafom. Svaka podrška pomaže nam da nastavimo s radom.

Počastite nas kafom →

Dijaspora Digest

Sedmični pregled vijesti — direktno u vaš inbox. Besplatno.