Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je radni dokument u kojem predstavlja novi Kvartalni makroekonomski okvir za predviđanje (QMFF) primijenjen na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Model kombinuje standardni kvartalni politički model (QPM) s okvirom finansijskog programiranja i prognoziranja (FPP), pokrivajući sve ključne sektore bh. privrede — realni, fiskalni, monetarni i vanjski sektor.
Prema dokumentu, valuta Bosne i Hercegovine, konvertibilna marka (BAM), funkcioniše u okviru valutnog odbora s fiksnim kursem prema euru na nivou od 1 BAM za 0,51129 EUR. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) ima isključivi mandat za monetarnu politiku i politiku deviznog kursa, ali nema mandat za stabilnost cijena. Nadzor bankarskog sektora vrši se na entitetskom nivou, uz koordinirajuću ulogu CBBH-a radi harmonizacije nadzornih principa.
Bankarski sektor dominira finansijskim sistemom, s udjelom od 87,6 posto ukupne aktive svih finansijskih posrednika, dok ukupna aktiva banaka iznosi 71 posto BDP-a za 2023. godinu. Banke u stranom vlasništvu, pretežno iz zemalja Europske unije, drže najveći dio aktive bankarskog sektora. Banke se finansiraju primarno iz domaćih depozita u domaćoj valuti, dok su strane obaveze banaka od globalne finansijske krize u padu i u 2023. godini dostigle historijski minimum.
Domaća tržišta kapitala u BiH ostaju plitka i nerazvijena. Nedostatak velikih institucionalnih investitora — poput penzionih fondova i osiguravajućih društava — ograničava njihov razvoj. Tokom protekle decenije, većina prometa generisana je na primarnom tržištu putem emisije javnog duga entiteta. Sekundarno tržište državnih vrijednosnih papira gotovo da ne postoji, te tradicionalne krivulje prinosa nema.
Bosna i Hercegovina bilježi mali budžetski suficit u proteklih deset godina. Fiskalna struktura zemlje izrazito je decentralizovana — svaki nivo vlasti ima visok stepen autonomije u budžetiranju, a jedina zajednička politika je politika indirektnog oporezivanja. Federacija BiH i Republika Srpska tradicionalno posluju s deficitima, dok je ukupni javni dug i dalje na prihvatljivom nivou, s većinom obaveza po povlaštenim uvjetima.
Zemlja historijski bilježi deficit tekućeg računa, koji se primarno generiše deficitom u robnoj razmjeni, a djelimično ublažava suficitom u uslugama — vezanim uglavnom za reeksport i turizam. Otprilike dvije trećine robne razmjene odvija se s državama EU, a dodatnih 15 procentnih poena s državama Zapadnog Balkana izvan EU. Doznake iz inostranstva igraju važnu ulogu kao izvor prihoda domaćinstava i faktor koji smanjuje deficit tekućeg računa, navodi se u dokumentu.
Autori MMF-a ističu da je primjena QMFF-a na BiH podrazumijevala specifičan metodološki pristup zbog karakteristika bh. ekonomije. Dvije ključne teškoće odnosile su se na fiskalne podatke: prvo, postoje značajne razlike između podataka nacionalnih računa i fiskalnih statistika u pogledu državne potrošnje; drugo, historijski podaci bilježe znatne diskrepancije u finansiranju budžeta koje uglavnom odražavaju slabosti u podacima. U modelu je stoga uvedena posebna rezidualna varijabla za nebankarsko domaće finansiranje budžeta.
Verifikacija modela provedena je analizom funkcija impulsnog odgovora, historijskim dekompozicijama i simulacijama unutar uzorka. Rezultati pokazuju da model zadovoljavajuće prati historijske podatke i hvata ključne tačke preokreta poslovnog ciklusa bh. privrede. Model također pokazuje da je uloga stranog poslovnog ciklusa u pokretanju domaćeg izuzetno važna — ne samo kroz osjetljivost izvoznog sektora, već i kroz snažnu reakciju privatnih transfera koji odražavaju značajnu dijasporu iz Bosne i Hercegovine, te tokove stranih direktnih investicija.
Kao ilustracija alternativnog scenarija, autori su modelirali efekte povećanja državne potrošnje na robe i usluge za jedan procentni poen BDP-a tokom šest kvartala. Analiza pokazuje da bi takav potez rezultirao višim ukupnim rashodima, nižim budžetskim saldom, višim agregatnim rastom i blago povišenom inflacijom u 2024. godini. Zbog visoke uvozne zavisnosti BiH, deficit tekućeg računa bi se pri tome povećao.
MMF zaključuje da je QMFF pogodan za široki krug tržišta u razvoju i ekonomija u razvoju koje žele izgraditi makroekonomski okvir s granularnim fiskalnim, vanjskim i monetarnim sektorima. Okvir je implementiran u saradnji s CBBH-om i prilagođen specifičnostima bh. ekonomije, raspoloživosti podataka i analitičkim potrebama centralne banke.