Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je 22. aprila, na telefonskoj sjednici, prijedlog osnova za vođenje pregovora sa Hrvatskom o međudržavnom sporazumu o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija. Odobrenje Predsjedništva i Savjeta ministara nije kraj procesa, već ulazak u najosjetljiviju institucionalnu fazu projekta koji BiH treba da poveže s hrvatskom plinskom mrežom i, posredno, s LNG terminalom na otoku Krku odakle stiže američki tečni prirodni gas.

Formalno potpisivanje međudržavnog sporazuma očekuje se do kraja aprila u Dubrovniku. Nakon potpisivanja, sporazum se vraća pred Savjet ministara, a potom i pred Predsjedništvo na konačnu potvrdu. Tek iza tog koraka slijede ugovori s investitorom, finalno definiranje trase, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i ishođenje dozvola — bez čega, kako stručnjaci naglašavaju, nijedan metar cijevi ne može biti položen.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da će institucija „učiniti sve kako bi proces bio vođen odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje propisanih procedura, jer je riječ o projektu od izuzetnog značaja za buduću energetsku sigurnost BiH".

Hrvatska je ključni partner projekta — polazna tačka gasovoda nalazi se u Zagvozdu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a hrvatska kompanija bit će odgovorna za izgradnju dionice na teritoriji Hrvatske. Premijer Andrej Plenković, govoreći nedavno u Mostaru, ponovio je da je Hrvatska „sve ove godine bila spremna pomoći gasifikaciji dijela teritorije BiH", ističući korist za regionalne energetsku sigurnost i bolju iskorištenost LNG terminala na Krku.

Trasa Južne interkonekcije prolazi kroz Posušje, Tomislavgrad i Mostar do Sarajeva. Nedavno usvojenim zakonom dodani su kraci prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, te novi pravac od Kladnja ka Tuzli. Istim zakonom omogućen je direktan ulazak američke privatne kompanije AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovane u Sarajevu i u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, kao glavnog investitora i nosioca investicione politike projekta.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pozdravio je pristanak vlasti Republike Srpske na projekt, rekavši: „Sviđa mi se mnogo amerikanizacija Banjaluke." Dodao je da „izbacivanje Rusije iz energetskog sistema Zapadnog Balkana predstavlja geopolitičku veliku pobjedu" te da mu u tome „značajno pomažu kadrovi SNSD-a na čelu sa Dodikom". Konaković je podsjetio da je za projekt bila neophodna i saglasnost entitetskih vlada i entitetska većina u Savjetu ministara.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Banjaluci, izjavio je da SNSD „nema ništa protiv južne interkonekcije", ali je uvjetovao podršku razgovorima i o istočnoj interkonekciji u okviru Predsjedništva. Čović je potvrdio „odlično razumijevanje dviju stranaka o svim pitanjima".

Najveći pravni rizik vezan je za pitanje državne imovine. Stručnjak za imovinu Muharem Cero upozorio je da model realizacije projekta praktično zaobilazi princip pune državne kontrole nad državnom imovinom. „Što ako nakon pokretanja radova neko pokrene zahtjev za ocjenu ustavnosti s privremenom mjerom? Da ne dobijemo Vijadukt s tri ili četiri dodatne nule. Sud blokira poslove, ide arbitraža, izgubljena naknada u milijardama dolara. Ko se smije igrati s tim", upitao je Cero.

Realizacija projekta Južne interkonekcije otvorila bi BiH alternativnu rutu snabdijevanja prirodnim gasom, neovisnu o ruskom gasu koji u zemlju trenutno dolazi kopnenim putem iz Srbije preko Zvornika. Projekat je ušao u završnu institucionalnu fazu, ali do fizičkog početka radova ostaje niz administrativnih, pravnih i finansijskih koraka.