Isabel Schnabel, članica Izvršnog odbora Europske centralne banke (ECB), održala je 27. marta 2026. godine predavanje na Sveučilištu u Zürichu o monetarnoj politici u uvjetima geopolitičke fragmentacije. U govoru su iznesene projekcije osoblja ECB-a za mart 2026. godine, uključujući nepovoljne i teške scenarije za rast realnog BDP-a i inflaciju u eurozoni.
Schnabel je naglasila da se globalna ekonomija sve više pomiče od globalizacije ka fragmentaciji. Indeks neizvjesnosti trgovinske politike bilježi visoke vrijednosti, dok je efektivna bilateralna tarifna stopa između eurozone i SAD-a znatno porasla, prema podacima Trade Data Monitor i Bijele kuće zaključno s martom 2026. godine. Bosna i Hercegovina, zajedno s nizom drugih zemalja, navedena je među državama s kojima EU već ima sklopljene sporazume o slobodnoj trgovini (FTA).
Unatoč vanjskim pritiscima, eurozona je u proteklom periodu pokazala otpornost zahvaljujući robusnoj domaćoj potražnji i snažnim tržištima rada. Stopa nezaposlenosti ostala je niska, a zaposlenost je nastavila rasti. Međutim, kineska konkurencija sve više opterećuje izvozne performanse eurozone, što se vidi u porastu broja kategorija proizvoda u kojima Kina ima komparativnu prednost u odnosu na EU.
Posebnu prijetnju predstavlja rat u Iranu, koji je izazvao nagli rast cijena energije i pogoršanje uvjeta razmjene u eurozoni. Cijene nafte Brent, prirodnog plina na TTF burzi, gnojiva i aluminija znatno su porasle od kraja februara 2026. godine. Niske razine skladišta plina u Europi posebno su zabrinjavajuće, a futures krivulje ukazuju na daljnji rast cijena.
Inflacijska očekivanja doživjela su oštar uzlazni preokret, a tržišni indikatori pokazuju da su srednjoročni rizici za inflaciju nagnuti prema gore. Petogodišnja inflacija za pet godina unaprijed (5y5y) premašila je cilj ECB-a od 2%. Očekivani put kamatnih stopa ECB-a pomjerio se naviše i postao znatno neizvjesniji, što potvrđuju distribucije vjerovatnoće izvedene iz Euribor ugovora.
Schnabel je upozorila i na strukturalne izazove: demografsko starenje i klimatske promjene dugoročno usporavaju rast. Prema scenarijima NGFS-a, kumulativni gubici globalnog BDP-a zbog klimatskih promjena do 2050. godine mogli bi biti znatni u slučaju neizmijenjenih politika. Istovremeno, rastuće potrebe za obrambenom potrošnjom povećavaju fiskalne pritiske, pri čemu je održivost javnih finansija ovisna o višem potencijalnom rastu.
Na strani mogućnosti, Schnabel je istaknula da produbljivanje jedinstvenog tržišta EU može donijeti značajne koristi smanjenjem tarifnih ekvivalentnih barijera, koje su u nekim sektorima i dalje visoke. Raspoređivanje i usvajanje umjetne inteligencije (AI) pruža prilike za znatno povećanje totalne faktorske produktivnosti (TFP), dok bi veći udio istraživanja i razvoja (R&D) u obrambenim rashodima mogao imati multiplikativni učinak na rast BDP-a kroz poticanje privatnih investicija u R&D. Schnabel je upozorila i na ovisnost eurozone o kritičnim sirovinama podložnim izvoznim ograničenjima te na ranjivosti u platnim sistemima, gdje međunarodne kartične sheme dominiraju elektronički iniciranim plaćanjima u eurozoni.