Sarajevo, maj 2026. — Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je u martu 2026. godine zakon kojim se izgradnja gasovoda poznatog kao "Južna interkonekcija" direktno dodjeljuje američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy — bez javnog tendera i bez konkurentskog postupka nabavke. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 1,5 milijardi dolara, odnosno oko 1,3 milijarde eura.
Bosna i Hercegovina trenutno je stoprocentno ovisna o ruskom prirodnom gasu, koji stiže putem Srbije kroz sistem TurkStream. Evropska unija postavila je rok do 2028. godine za sve zemlje kandidatkinje da prekinu energetsku ovisnost o Rusiji. U tom kontekstu, potreba za alternativnim izvorom gasa ima legitimnu stratešku osnovu. Međutim, način na koji je ugovor dodijeljen izazvao je oštru reakciju i u Briselu i u domaćoj javnosti.
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy registrovana je u američkoj saveznoj državi Wyoming u novembru 2025. godine — svega nekoliko mjeseci prije nego što je zakon usvojen. Prema dostupnim podacima, kompanija nema javno poznatu historiju realizovanih infrastrukturnih projekata niti iskustvo u izgradnji gasovoda. Ono što AAFS ima jeste direktna veza s Trumpovim političkim krugom. Kompaniju vode Jesse Binnall, Trumpov bivši advokat koji ga je zastupao u postupcima vezanim za događaje od 6. januara 2021., te Joseph Flynn, brat Michaela Flynna — bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Obojica su tokom 2026. godine boravila u Sarajevu i sastajala se s bosanskim ministrima. Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je parlamentarnu odluku na društvenim mrežama, opisavši je kao "odličnu vijest".
EU ambasador u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca uputio je pismo premijeru i vodećim političarima još prije glasanja u parlamentu, upozoravajući da ovakav način dodjele ugovora krši osnovna pravila Energetske zajednice i dovodi u pitanje europsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Transparency International ocijenila je zakon "opasnim presedanom", dok su dvije nevladine organizacije upozorile na "ozbiljne pravne i finansijske rizike" koje projekt nosi. Uprkos tim upozorenjima, zakon je usvojen.
Dodatnu pažnju privlači vremenski slijed određenih događaja. Kompanija AAFS registrovana je samo 26 dana nakon što je administracija predsjednika Trumpa 2025. godine ukinula sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske. Dodik je poznat po bliskim vezama s Moskvom i otvorenom protivljenju institucijama bosanske države, a istovremeno je javno zagovarao ovaj gasovodni projekt. Prema podacima američkog Ministarstva pravde, Michael Flynn angažovan je kao lobiista za Republiku Srpsku. Mada direktna uzročna veza između ovih činjenica nije dokazana, njihov slijed privukao je pažnju analitičara i medija koji prate region.
Projekt se ne zaustavlja na gasovodu. AAFS je ponudila i preuzimanje 30-godišnje koncesije za upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru, s mogućnošću produžetka na 50 godina. Za sarajevski aerodrom planirana su ulaganja od oko 250 miliona eura u prvih pet do sedam godina. Sarajevski aerodrom zabilježio je 2025. godine promet od 2,2 miliona putnika, što je rast od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, a stručnjaci procjenjuju da bi uz odgovarajuća ulaganja mogao dostići između tri i 3,5 miliona putnika u srednjoročnom periodu. Mostarski aerodrom, koji je manji i zavisan od subvencija, bio bi uključen u isti paket.
Za bosansku dijasporu koja aerodrome u domovini koristi pri povratku kući, perspektiva novih direktnih linija i modernizovane infrastrukture zvuči privlačno. Ipak, otvorenim ostaje pitanje kakvi su dugoročni uvjeti koncesije i tko će kontrolisati ključnu infrastrukturu zemlje u narednih pola vijeka. Dok se politički i pravni sporovi oko ovog projekta nastavljaju, odluka parlamenta Federacije BiH već je de facto promijenila smjer pregovaranja o energetskoj i saobraćajnoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
