Visoki predstavnik Christian Schmidt objavio je 10. maja svoju namjeru da napusti dužnost čim bude izabran nasljednik, otvarajući time jednu od najosjetljivijih diplomatskih bitki oko budućnosti Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina. Izbor novog visokog predstavnika pokazat će ima li Evropska unija i njeni saveznici — grupa koju analitičari Vijeća za demokratizacionu politiku (Democratization Policy Council) nazivaju Evropa+ — dovoljno volje da se suprotstave sve agresivnijem kursu Sjedinjenih Američkih Država u regiji.
Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održanoj 11. maja, na kojoj je Schmidt podnio završni izvještaj, američka ambasadorica Tammy Bruce izjavila je da Ured visokog predstavnika nikada nije bio zamišljen kao trajno tijelo, da nasljednik treba biti imenovan do juna te da bi trebao imati "znatno ograničeniji skup nadležnosti". Bruce je najavila da će Washington procjenjivati kandidate prema kriterijima "povjerenja i nepristrasnosti" i da se protivi svim kandidatima koji, prema američkoj procjeni, ugrožavaju stabilnost — dodavši da SAD ima vlastite kandidate.
Ovaj stav označava radikalan zaokret od dosadašnje bipartizanske američke politike prema Bosni i Hercegovini. Promjena je počela još u oktobru prošle godine, kada je Ministarstvo finansija SAD-a ukinulo sankcije lideру bosanskih Srba Miloradu Dodiku, njegovoj porodici te nizu funkcionera i pojedinaca iz njegova okruženja. Analitičari upozoravaju da je američka pozicija time znatno približena dugogodišnjim protivnicima Ureda visokog predstavnika i njegovih bonskih ovlasti — Dodiku, lideру bosanskih Hrvata Draganu Čoviću i Rusiji.
Odjeci su bili trenutni. Predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti upotrijebio je jedan od Dodikovih omiljenih izraza, tvrdeći da je OHR vršio "pravno nasilje nad suverenom državom". Rusija i Kina iskoristile su priliku da ponovo ospore legitimitet Schmidtovog mandata.
S druge strane, ambasadori Danske, Francuske, Grčke i Latvije snažno su podržali ne samo Ured, već i ulogu visokog predstavnika i EUFOR-a — mirovnog mehanizma koji je 2004. godine naslijedio NATO-ovu misiju SFOR. Danski ambasador direktno je osudio Dodikovu secesionističku retoriku i njegove uvredljive izjave usmjerene prema Muslimanima i Bošnjacima na vjerskoj i etničkoj osnovi.
Britanski ambasador James Kariuki jasno je podržao "visokog predstavnika s punim ovlastima", ponovio da formula 5+2 ostaje mjerilo za zatvaranje Ureda te istaknuo da je u Republici Srpskoj zabilježena "značajna izborna prijevara". Kariuki je naglasio i važnost ustavnih reformi koje bi odgovorile na potrebe svih građana i provele jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava, zaključivši: "Budućnost Bosne i Hercegovine ne smije biti taoc podjele."
Analitičari bilježe paradoksalan preokret uloga: dok su EU i mnoge države članice donedavno priželjkivale zatvaranje OHR-a kako bi se fokusirale na "perspektivu članstva", SAD i Velika Britanija zalagale su se za asertivnu primjenu bonskih ovlasti. Sada su pozicije praktično zamijenjene — jedina stalna točka ostaje Ujedinjena Kraljevina.
SAD su neformalno predložile kandidata Antonia Zanardija Landija, ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj Stolici, nekadašnjeg italijanskog ambasadora u Srbiji, Crnoj Gori i Rusiji. Mnogi evropski diplomati neformalno su izrazili zabrinutost zbog ovog prijedloga, tumačeći američki pečat odobravanja u kontekstu Trumpove otvoreno akomodacionističke i merkantilistički nastrojene politike prema Bosni i regiji.
Schmidt je 10. maja najavio da ostaje na dužnosti dok se proces izbora ne okonča. Prema analizi Vijeća za demokratizacionu politiku, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) — koji čine Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska i Španija, uz Evropsku komisiju, Veliku Britaniju, Kanadu i Japan — trebao bi se oduprijeti pritiscima za ubrzanim rješenjem i potaknuti Schmidta da ostane na dužnosti do oktobarskih izbora. To bi Evropi+ dalo dovoljno vremena da razvije novu strategiju za Bosnu i Hercegovinu te regiju, s novim visokim predstavnikom odabranim da tu politiku provodi na terenu — a za tu ulogu, zaključuju analitičari, neophodna je osoba visokoga profila.
