Državljani Bosne i Hercegovine drugi put zaredom zauzeli su prvo mjesto među stranim kupcima nekretnina u Sloveniji. Prema podacima Finansijske uprave Slovenije (Furs), stranci su u 2025. godini obavili ukupno 1.556 kupovina nekretnina, što predstavlja povećanje od 223 transakcije ili 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je kontinuiran: 2023. godine zabilježeno je 1.158 transakcija, a 2020. svega 679, što znači da se broj u pet godina više nego udvostručio.
Najdramatičniji rast zabilježen je upravo kod kupaca iz BiH — sa svega 19 transakcija u 2023. na čak 380 u 2025. godini. Ovaj skok direktno se vezuje za početak primjene sistema uzajamnosti između Slovenije i BiH od 2023. godine, koji je državljanima BiH prvi put omogućio sticanje vlasničkih prava na nekretninama u Sloveniji.
Uz kupce iz BiH, u posljednjih nekoliko godina raste i interes kupaca iz Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Nasuprot tome, interes iz tradicionalnih zapadnoevropskih zemalja stagnira ili blago opada. Broj kupaca iz Austrije smanjio se između 2023. i 2025. sa 130 na 113, a iz Njemačke sa 168 na 127. „Strukturu stranih kupaca u posljednjih 20 godina znatno su promijenili kupci iz zemalja bivše Jugoslavije, koji su zamijenili kupce sa Zapada. Taj trend se nastavio i prošle godine", izjavio je za Bloomberg Adriju Vasja Crnjakovič, direktor agencije RE/MAX Nekretnine.
Crnjakovič je posebno istaknuo Maribor kao sve privlačniju destinaciju. „Cijene su u Mariboru otprilike upola niže nego u Ljubljani, pa brojni kupci s ograničenim budžetom traže nekretninu u Mariboru, koji nudi povoljnu cijenu i vrlo dobru lokaciju — udaljen je svega sat vožnje od Ljubljane, Graca i Zagreba. Zbog priljeva stranaca Maribor se posljednjih godina znatno internacionalizovao", rekao je Crnjakovič. Maribor je u 2025. godini s 238 transakcija po broju kupovina nekretnina neznatno pretekao Ljubljanu i zauzeo prvo mjesto u državi.
Ljubljana ipak zadržava poseban profil stranih kupaca. Jaka Petek, direktor kompanije Svet Real, napominje da grad ostaje izuzetno privlačan za kupce iz DACH regije — Njemačke, Austrije i Švajcarske. „Nekretnine u glavnom gradu i dalje su cjenovno pristupačnije nego u njihovim velikim gradovima", kaže Petek. U Ljubljani stranci pretežno traže nadstandardne novogradnje na atraktivnim lokacijama, te samostalne kuće u prestižnim dijelovima grada, kupujući ih kao investiciju za iznajmljivanje ili kao drugi dom.
Crnjakovič je ukazao i na specifičnu motivaciju dijela stranih kupaca: „Strani kupci kupovinom nekretnine u Sloveniji traže i neku vrstu rezervne opcije — alternativu za stanovanje ako se globalne prilike dodatno pogoršaju. Takav primjer su kupci iz Izraela, Rusije i Ukrajine." Dodao je da kod izraelskih kupaca često zapravo dolazi o Rusima s izraelskim državljanstvom.
Kada je riječ o procedurama, kupovina nekretnina u Sloveniji za državljane BiH nešto je složenija nego za državljane zemalja EU i OECD-a. Branko Potočnik, direktor agencije Insa iz Maribora, pojašnjava da je neophodna pozitivna odluka o uzajamnosti. „Postupak kupovine za državljane BiH odvija se nešto drugačije nego za državljane EU, ali može biti završen za tri mjeseca ako agencija poznaje procedure", rekao je Potočnik za Bloomberg Adriju. Konkretno, postupak utvrđivanja uzajamnosti pri ministarstvu pravde traje do dva mjeseca, nakon čega slijedi regulisanje finansiranja — ukoliko je potreban kredit — što zahtijeva još oko mjesec dana.
Statistike ujedno otkrivaju jednu specifičnost: znatan dio kupaca koji se vode kao stranci zapravo su povratnici — državljani bivših jugoslavenskih republika koji su prije nekoliko decenija emigrirali u Njemačku i Austriju. Oni nekretnine u Sloveniji kupuju s izraženim osobnim motivom povratka u region, a ne isključivo kao investiciju. Celje se u međuvremenu pojavljuje kao još jedna sve popularnija lokacija, s rastućim brojem transakcija u posljednje dvije godine.
