Evropska središnja banka (ESB) sve intenzivnije radi na uvođenju digitalnog eura, potaknuta rastućom dominacijom američkih kompanija u sektoru digitalnog plaćanja te potrebom za jačanjem evropske finansijske autonomije. Gotovina se pri tome ne bi ukidala — digitalni euro bi bio isključivo dopuna postojećem sistemu plaćanja.
Trenutno digitalnim platnim prometom u eurozoni dominiraju američki ponuđači: PayPal, Google Pay, Apple Pay, Visa i Mastercard. Edgar Walk iz Metzler Asset Managementa upozorava na rizike takve ovisnosti. „Ako se u SAD-u promijeni politička klima, onda bismo mogli biti ucijenjeni. To ne želimo. Moramo postati više neovisni", izjavio je Walk za njemački javni servis ARD.
Digitalni euro bio bi valuta koju izdaje ESB, dostupna svim građanima eurozone, vezana u omjeru 1:1 za fizički euro, ali isključivo u digitalnom obliku. Korisnici bi je čuvali u takozvanom e-novčaniku (Wallet), kojim bi mogli plaćati robe i usluge putem pametnog telefona u svega nekoliko sekundi, 24 sata na dan, čak i bez pristupa internetu.
Mišljenja stručnjaka o potrebi za digitalnim eurom su podijeljena. Chris-Oliver Schickentanz iz Capitell AG-a smatra da privatni sektor već danas nudi dovoljno digitalnih rješenja u eurima te da mu poseban e-novčanik središnje banke nije potreban. Nasuprot tome, Jörg Krämer, glavni ekonom Commerzbanke, naglašava da ESB osjeća pritisak da reagira na ekspanziju privatnih digitalnih platnih sredstava.
Kao primjer evropske privatno-gospodarske inicijative ističe se Wero — platni sustav koji je razvila „European Payments Initiative", savez više evropskih banaka i finansijskih institucija. Wero omogućava novčane transfere direktno s pametnog telefona, bez potrebe za IBAN brojem i bez banke kao posrednika.
Sören Hettler iz DZ banke ističe geopolitičku dimenziju projekta: „Upravo nakon iskustva s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući ili s ruskim plinom želi se postati autonomnim i prije svega više suverenim. To je razumljivo i to bi jedan digitalni euro mogao i postići do određene mjere."
Tobias Berg, profesor bankarstva na frankfurtskom Goethe-Sveučilištu i stručnjak u House of Finance, zagovara digitalni euro kao centralni instrument jačanja evropskog suvereniteta. Zalaže se za uvođenje jedinstvenih standarda „slično kao što to poznajemo po pitanju utičnica ili USB-C-a", te naglašava da se ne radi o istiskivanju privatne konkurencije: „Ne radi se o tome da se istisne privatna konkurencija, već da se digitalnim eurom privatnoj konkurenciji da sloboda poslovanja."
Europski parlament i Vijeće EU-a aktivno pripremaju zakonski okvir za uvođenje digitalne valute. Član Evropskog parlamenta Damian Boeselaer podržava taj smjer: „Moramo nešto učiniti kako bismo ojačali evropski suverenitet u platnom prometu. Bilo da je to digitalna valuta ili nešto drugo, o tome možemo raspravljati. Ali ja vjerujem da je uviđanje problema smislen korak."
Prema trenutnim planovima, digitalni euro mogao bi biti uveden 2029. godine, pod uvjetom da sve zemlje eurozone do tada osiguraju odgovarajuću tehničku infrastrukturu te da se riješe otvorena pitanja zaštite podataka, dostupnosti i privatnosti korisnika. Nekoliko središnjih banaka u svijetu već eksperimentiše s digitalnim novcem — na Bahamima i u Nigeriji digitalne valute su već u upotrebi — dok eurozona za sada još nema digitalnog pandana novčanicama i kovanicama eura.