U februaru 2026. godine u Brčkom se rodilo 50 beba, dok je život izgubilo 102 osobe. Vitalni indeks – službeni omjer živorođenih i umrlih – iznosi 0,49. Vrijednost ispod jedan znači da grad ne obnavlja vlastitu populaciju. Brčko taj prag ne dostiže svaki mjesec, svake godine, već dugo.
Radi se o trendu, ne o oscilaciji. U januaru iste godine vitalni indeks bio je 0,47, a prosjek za 2025. godinu iznosi 0,69. Tokom prošle godine u Brčkom se rodilo 798 djece, dok je preminulo 1.153 osobe – prirodni pad od 355 stanovnika. Godinu ranije taj je minus bio 413. Svake godine, bez naslova u medijima i bez konferencija za štampu, Brčko izgubi otprilike jedno malo naselje.
Prema raspoloživim procjenama, broj stanovnika pada kontinuirano. U 2020. godini Brčko je imalo 82.684 stanovnika, a u 2025. godini – 79.949. Samo po zvaničnim podacima, to je pad od skoro 2.800 osoba u pet godina. U taj broj nisu uračunati oni koji su napustili grad, ali nisu odjavili prijavljenu adresu, a takvih slučajeva nije malo.
Unutrašnje migracije govore istu priču iz drugog ugla. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2024. godini iz Brčkog se interno iselilo 644 osoba, a uselilo 483, što daje migracioni saldo od minus 161. Pritom nije slučajno ko odlazi: najveći udio preseljenih unutar BiH čine osobe između 20 i 39 godina – upravo oni koji bi trebali raditi, rađati i ostati.
Ekonomski kontekst dodatno objašnjava te odluke. U Brčkom je trenutno zaposleno 17.822 osobe, uz 13.309 korisnika penzija. Omjer se svake godine pomiče u istom smjeru. Od 11.545 nezaposlenih, 6.830 su žene – skoro dvije trećine. Prosječna neto plaća iznosi 1.578 konvertibilnih maraka, dok prosječna penzija dostiže 628 maraka. To je okvir u kojemu se donosi odluka o tome hoće li neko ostati i zasnovati porodicu.
U februaru 2026. u Brčkom je sklopljeno svega 21 brak – manje od jednog dnevno u gradu od 80.000 stanovnika.
Slika nije specifična samo za Brčko – cijela Bosna i Hercegovina bilježi negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, više od 1,8 miliona osoba rođenih u BiH danas živi u inostranstvu. Brčko ima svoje ljude u svakom tom broju – u Beču, Stuttgartu, Dublinu. Šalju doznake. Dolaze ljeti. Gledaju.
Ipak, Brčko nosi posebnu težinu ove priče. Distrikt je trideset godina nakon rata postepeno izgrađivan kao model funkcionalne uprave na multietničkim osnovama, a poseban pravni status trebao mu je donijeti stabilnost i privući investicije. Danas ima manje stanovnika nego u godini kada je taj status formalno dobio.
Podaci iz kojih su preuzete navedene cifre nalaze se u statističkim biltenima Agencije za statistiku BiH – dokumentima koje skoro niko ne čita i koje skoro niko ne komentira. Dok Brčko, polako i bez buke, postaje malo manji.
